Mjesec dana rata u Ukrajini: Razoreni gradovi bez struje, vode i hrane, tisuće poginulih, milijuni raseljenih, a kraj se – ne nazire
Ruski rat s Ukrajinom došao je do prve, ružne obljetnice – prošlo je mjesec dana otkako je počeo. Tisuće ljudi je poginulo, milijuni su raseljeni, gradovi razoreni, a kraj sukoba se ne nazire. Rusija nije uspjela u blitzkriegu i brzom pokoravanju zemlje, njezine snage susrele su se sa snažnim otporom branitelja.
Počelo je 24. veljače kada je ruski predsjednik Vladimir Putin usred noći objavio da, ostavljen bez druge opcije, pokreće invaziju na Ukrajinu. Vrlo brzo, samo nekoliko dana od početka, došlo je do prijetnje nuklearnim oružjem usudi li se Zapad ući u sukob na ukrajinskoj strani. Bila je to prijetnja koja je sledila svijet. Mnogi nisu vjerovali da će do ulaska ruskih vojnika na ukrajinski teritorij doista i doći, pa što onda jamči da ruski predsjednik doista blefira.
Granatirana rodilišta
Ruska vojska je svoju “posebnu operaciju” počela uz zapovijed da civilnih žrtava i uništavanja nevojnih meta treba biti što manje. Međutim, nakon što je prvi tjedan borbi pokazao da je Ukrajina tvrd orah, ruska vojska prebacila se na plan B, na nesreću ukrajinskih civila i gradova. Od drugog tjedna prizori napadnutih civilnih ciljeva i izvješća o pogibiji civila samo su se množila. Ruska vojska počela je nesmiljeno udarati na ukrajinska urbana središta. Gradovi su se našli pod paljbom topova, bombardera i raketa. Ubrzo je ukrajinska strana počela javljati o napadnutim bolnicama i školama. Svijet je zgranulo kada su stigle snimke iz granatiranog rodilišta, među ostalim prikazujući i ranjenu trudnicu.
Ukrajina je vrlo brzo podigla tužbu protiv Rusije na Međunarodnom sudu zbog ratnih zločina. I zapadni lideri počeli su nazivati događaje u Ukrajini ratnim zločinima, a čovjeka zbog kojih su počinjeni ratnim zločincem. To je učinio i Joe Biden, američki predsjednik. Ruske snage pokrenule su veliku ofenzivu na glavni grad, Kijev, ali iako su došle desetak kilometara od centra, u proteklih 30 dana nisu uspjele umarširati u grad. Nešto uspješniji bili su na jugu i jugoistoku zemlje. Prvi veći grad koji su osvojili bio je Melitopolj, a poslije su ušle u Herson koji je dugo odolijevao. Dužnosnici lokalnih vlada odvođeni su u nepoznato, a građani, primjerice Hersona, hrabro su izašli na ulice kako bi pokazali što misle o “osloboditeljima”.
Grad Mariupolj, strateški važan zbog kopnenog povezivanja s Krimom koji je Rusija anektirala 2014. godine i na kojem je stacionirana njezina Crnomorska flota, tjednima je opkoljen, bez struje, tekuće vode i sa sve manje hrane.
Nizak moral
Prema ukrajinskim podacima, najmanje 2300 osoba poginulo je u nesmiljenom bombardiranju tog grada. Većina grada je razorena. Trideset dana od početka sukoba 100.000 civila nalazi se zarobljeno u tom gradu u sve beznadnijim uvjetima. Nije poznat siguran broj poginulih civila, a brojke ubijenih vojnika bile su pod povećalom i kritikama zbog potencijalnog informacijskog ratovanja.
Kada je riječ o posljedicama rata za one najmlađe, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je dosad rat ugasio život 121 djeteta. Ukrajina tvrdi da je život izgubilo 14.000 ruskih vojnika, a najniže američke procjene govore o 7000 ubijenih ruskih vojnika.
Snimke koje su stizale iz Ukrajine često su prikazivale kolone uništene ruske vojne opreme poput tenkova. Ukrajinska vojska ustvrdila je da je moral među ruskim vojnicima nizak i da su česta dezertiranja. Objavljene su i snimke uhvaćenih ruskih vojnika, a obavljene su i prve razmjene.
/Izvor: Jutarnji.hr/
