Može li doći do smjene Christiana Schmidta
Grupa njemačkih diplomata i nekadašnjih uposlenika OHR-a uputili su pismo Bundestagu i zatražili smjenu Christiana Schmidta sa funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Između ostalog tvrde da je od njegovog imenovanja 2021. godine Schmidt štitio one koji rade na potkopavanju i uništavanju države.
Niz kritika na njegov raču u pismu upućenom Odboru za vanjske poslove Bundestagu. Od toga da radi u interesu susjednih zemalja do optužbi za pristrasnost i trajno urušavanje mirovnog procesa, javlja BHRT.
Promatrati sve sa oprezom
“Treba to sa oprezom promatrati, mi takva pisma dobivamo svakodnevno, ja osobno kao zastupnik isto uzimamo svakog za ozbiljno pošto smo reprezentanti, ali težinu tog mišljenja i akcionizma ja ne bih preuveličao”, kaže Josip Juratović, zatupnik SPD-a u Bundestagu.
Grupa bivših diplomata u pismu navodi i da visoki predstavnik nije govorio istinu tijekom saslušanja pred Vanjskopolitičkim odborom Parlamenta Velike Britanije. Optužbe na račun Schmidta su veoma ozbiljne, stav je urednika portala politički.ba Seada Numanovića.
Ipak, kaže, teško može doći do Schmidtove smjene, sa čime je suglasan i zastupnik u Bundestagu Josip Juratović.
“Prema tvrdnjama ljudi koji su potpisali pismo poslanicima Vanjskopolitičkog odbora Njemačkog parlamenta tijekom svjedočenja u Londonu visoki predstavnik je iznio čak i niz neistina. Situacija se kako vrijeme odmiče komplicira i ona dovodi visokog predstavnika u neugodnu dilemu, no vjerujem da će on i to prevladati i da će još neko vrijeme nastaviti ovu politiku kojom smo mi rastuće nezadovoljni”, ističe Sead Numanović, urednik portala politički.ba
“Što se tiče Vlade Njemačke, Europske unije, što se tiče Sattlera sa kojim sam osobno razgovarao i Ujedinjenih nacija, svi stoje uz Schmidta , osim onih struktura koje služe Rusima”, dodaje Juratović.
Pitanje ugleda
Otvorilo je ovo i pitanje ugleda koji Schmidta uživa u Bosni i Hercegovini. Analitičari su stava da se jednim dijelom to kako tko naziva visokog predstavnika može pripisati i unutrašnjopolitičkim odnosima između vladajuće koalicije i opozicije u Njemačkoj, a drugim kompliciranošću sustava u Bosni i Hercegovini.
“Što se tiče Bosne i Hercegovine sve je komplicirano, sve se množi sa tri. Za neke je on sjajan, za neke loš. Sad dolazimo u situaciju da mi ne priznajemo gospodina Schmidta kao visokog predstavnika zato što ga ne priznaje Rusija, iako on u suštini ne radi ništa čemu bi se Republika Srpska mogla eventualno usprotiviti”, navodi novinar Dejan Šajinović. Dio europarlamentaraca i dalje kritikuje poteze Schmidta . Zastupnik u Europskom parlamentu Tineke Strik ističe da su nametnute izmjene Izbornog zakona visokog predstavnika prouzrokovale korak nazad u tranziciji Bosne i Hercegovine.
“Moje kolege iz Europskog parlamenta i ja smo kritizirali odluke visokog predstavnika zato što nam trebaju reforme koje ce biti inkluzivne i trebamo slijediti put koji će nas dovesti do principa jedan čovjek jedan glas, odnosno do potpune demokracije umjesto vraćanja nacionalističkim podjelama”, naglasila je Strik.
U kontekstu aktuelnog pisma, Strik tvrdi da do efikasnih reformi treba doći kroz demokratski proces, a ne nametanjem odluka OHR-a. Tako su izbori 2. listopada, kako kaže, bili umjesto praznik demokracije korak nazad na putu Bosne i Hercegovine. Upućeni ipak tvrde da je izglednije da dođe do promjene politike Christiana Schmidta , nego do njegove smjene.
