NAJKORUMPIRANIJA OBLAST U BiH: Šume su vreća novca iz koje se ne može samo uzimati, mora se i vraćati
Desetljeća bezakonja i kaosa. Zakona koji bi na pravi način zaštitio šume u Federaciji nema. Bosna i Hercegovina je za dva desetljeća izgubila 39 tisuća hektara šume što je oko 1,5 ukupne površine.
Blizu 20 tisuća hektara šume nestalo je u Federaciji BiH. Desetljeće i pol ovaj entitet je bez Zakona o šumama. Devet od deset županija ima pravila kojima je uređena ova oblast.
Složena mreža propisa, nažalost je imala negativan efekt. U 2021. godini, primjerice, 21 posto posječenih stabala nije registrirano. Riječ je, dakako, o nelegalnoj sječi.
“Znanstvenici, ljudi od struke kažu da je ovo najneuređenija i najviše korumpirana oblast u Bosni i Hercegovini. Posebno brine činjenica da od deset županija njih devet ima županijski zakon, a HNŽ – nema. Dakle, vršenje inspekcije, supervizija, kontrola nad gospodarenjem šuma ne postoji”, kaže Lejla Kusturica iz Fondacije Act.
Neuređena oblast
Posljednji revizorski izvještaj za rad Federalne uprave za inspekcijske poslove zapaža da je šumski inspektorat tijekom 2021. među 11 inspektorata izdao najmanje novčanih kazni. Ni pola od toga nije naplaćeno. Jedan od ključnih problema na terenu je i neuređenost upravljačkih struktura, kao i neusklađeni propisi.
“Vlast državnu šumu dijeli kako hoće. Vrši prenamjenu zemljišta, šume se krče, pretvaraju se u građevinsko zemljište. To bi morao riješiti krovni zakon, a zatim da se ide na entitetsku osnovu. Županije bi sa svojim poduzećima trebale biti koncesionari. Nitko sa strane ne bi smio doći da gospodari našim šumama”, ističe profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Dalibor Ballian.
Institucije rade na novog zakonskoj regulativi. Resorno federalno ministarstvo je predstavilo tekst Zakona o šumama.
Uvršteni su, tvrde, određeni prijedlozi i komentari iz javne rasprave. Zbog nepostojanja zakona nemaju alata riješiti probleme poput bespravne sječe šume, nepoštivanja onoga što je planirano i ulaganja u pošumljavanje. Prethodni zakon je na zahtjev nižih razina osporio Ustavni sud Federacije BiH.
“Svi zainteresirani faktori u Federaciji BiH mogu dati prijedloge i sugestije, te da nakon toga uputimo Zakon Vladi na usvajanje. Pripremili smo sveobuhvatan, pravedan i moderan zakon o šumama. Vjerujem da dijelimo zajednički cilj, a to je što hitnije donošenje Zakona o šumama, kako bi se šumama gospodarilo na odgovoran i održiv način. Nastojimo da zakon bude rezultat širokih konsultacija s relevantnim stručnjacima, organima uprave, privrednim društvima, akademskom zajednicom, nevladinim sektorom i ostalim zainteresiranim stranama. Opredijeljeni smo za transparentan i javan rad a dokaz tome je i ova konferencija”, ističe ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Kemal Hrnjić.
Dodao je i kako je zakon moderan, sveobuhvatan i pravedan zakon o šumama, kakav Federacija BiH i zaslužuje.
Rigorozne kazne
Premijer Federacije Nermin Nikšić je naglasio koliko je kompliciran sustav u BiH, u smislu podjele nadležnosti, ali je istakao da to ne smije nikako biti prepreka da se radi na poboljšanju i određenih oblasti.
“Smatram da ćemo napraviti novi iskorak i doći do zakona koji će pokazati koliki značaj i resurs imaju šume”, poručio je on.
Više od polovine teritorije BiH prekriveno je šumom. Oko 20 posto šuma je u privatnom vlasništvu. Ona koja je u vlasništvu države daje se kompanijama ili fizičkim licima. S posljedicama.
“Novi zakon na prvom mjestu mora omogućiti istinsko gospodarenje šumama. Šuma se ne može i ne smije posmatrati kao isključivo izvor gospodarske aktivnosti. To je vreća novca iz koje se ne smije samo uzimati. Mora se i vraćati novca u tu vreću”, dodaje Lejla Kusturica.
Za kršenje novog zakona predviđene su kazne do 50 tisuća maraka. Roka za donošenje zakona, zanimljivo, nema.
Foto: Ilustracija/Ramski Vjesnik
Izvor: N. K./Dnevni list
