Obljetnica briljantne VRO “Bljesak”
U Okučanima je u petak ujutro, tradicionalnom budnicom Orkestra Oružanih snaga, počelo svečano obilježavanje 31. godišnjice vojno-redarstvene operacije “Bljesak”, u kojoj je 1. i 2. svibnja 1995. u samo 32 sata oslobođena zapadna Slavonija.
U tom kratkom vremenu oslobođeno je 500 četvornih kilometara okupiranog područja, uključujući Okučane, Pakrac i Jasenovac. Bio je to početak oslobađanja Hrvatske i uvod u vojno-redarstvenu operaciju “Oluja”, piše Jutarnji.hr
Dostojanstvena svečanost u Okučanima iskazuje poštovanje prema Domovinskom ratu, temelju suvremene hrvatske države i hrvatskim braniteljima. U povijesnoj akciji “Bljesak” poginuo je 51 branitelj, a 162 su ranjena.
U programu svečanosti u spomen-obilježju Kocka vedrine u središtu Okučana na svaku će kocku biti položena ruža za svakog poginulog, a u znak poštovanja i zahvalnosti.
Okučane će preletjeti borbeni zrakoplovi Rafale.
Svečanom obilježavanju godišnjice “Bljeska” prisustvovat će hrvatski branitelji i obitelji poginulih, brojni građani te državni vrh: predsjednik Republike, predsjednik Sabora i predsjednik Vlade u pratnji ministara.
Bljesak je najavio Oluju
Operaciju Bljesak odobrio je hrvatski državni i vojni vrh na čelu s predsjednikom Republike dr. Franjom Tuđmanom, nakon što su pobunjeni Srbi koncem travnja 1995. godine prekršili dogovor o prometnicama, odnosno zatvorili promet na okupiranom dijelu autoceste Zagreb–Lipovac.
Operacija je počela 1. svibnja 1995. u 5.21 sati, na oko 80 kilometara dugoj bojišnici i u tri smjera, s istoka, sjevera i zapada. Snažnim udarima hrvatskih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor srpskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, središte pobune Okučani i Stara Gradiška.
U manje od 32 sata, 1. i 2. svibnja, hrvatske snage oslobodile su oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb–Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji.
Munjevita akcija, koju su predvodile gardijske postrojbe, uz snažnu topničku i raketnu potporu te potporu specijalne policije, pješaštva i zrakoplovstva, pokazala je kako je Hrvatska spremna i za složenije operacije, što se potvrdilo samo tri mjeseca kasnije u operaciji Oluja, kojom je definitivno slomljena srpska pobuna započeta balvan-revolucijom u kolovozu 1990. godine.
U operaciji Bljesak sudjelovalo je oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Poginuo je ili je od posljedica ranjavanja preminuo 51 hrvatski branitelj, a 162 branitelja su ranjena.
U toj operaciji Srbi su srušili zrakoplov Rudolfa Perešina, pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koji je u vrijeme najjačih napada na Hrvatsku u jesen 1991. zrakoplovom JNA MiG-21 prebjegao u Austriju.
Za odmazdu napadnuti Zagreb, Karlovac, Sisak, Jastrebarsko
Na poraz u Bljesku srpske pobunjeničke snage 2. i 3. svibnja odgovorile su nizom osvetničkih terorističkih napada na civile u hrvatskim gradovima – Zagreb je napadnut raketama s kasetnim punjenjem, stanovnici Karlovca i Siska topničkim projektilima, a napadnuto je i Jastrebarsko.
Srpski su pobunjenici napali samo središte Zagreba raketnim sustavom „Orkan“ s kasetnim punjenjem, tzv. „zvončićima“.
U tim su napadima, među ostalim, pogođene Vlaška i Draškovićeva ulica, Dječja bolnica u Klaićevoj, Akademija dramskih umjetnosti i drugi civilni objekti.
Ubijeno je sedmero, a ranjeno 176 civila.
U popodnevnim satima 4. svibnja, četvrtog dana operacije, na Gavrinici iznad Pakraca srpske su se snage bezuvjetno predale, što je bio konačan poraz velikosrpske politike u zapadnoj Slavoniji.
