Nakon što je Sabor prihvatio Rezoluciju o BiH uslijedile su i reakcije
Saborski zastupnici izglasali su DP-ovu Rezoluciju o osnaživanju Hrvata u BiH. Za rezoluciju su se izjasnila 83 zastupnika, tri su bila suzdržana, a jedan je bio protiv.
Lijeva oporba u glasanje se nije uključila. Protiv je glasala Dalija Orešković (DOSiP), suzdržano je bilo dvoje SDSS-ovih zastupnika te predstavnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić. Uz vladajuće su podršku dali i nezavisni Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić, zastupnici Mosta te Ivica Baksa (NPS).
Domovinski pokret, kao predlagatelj, u srijedu je u Hrvatskom saboru odbio svih osam amandmana Kluba zastupnika Mosta na Rezoluciju o političkom osnaživanju Hrvata u BiH koje su Mostovci podnijeli smatrajući DP-ov konačni prijedlog “razvodnjenim” nakon usuglašavanja s HDZ-om.
Kako kažu iz Mosta, među njihovim amandmanima su i neki zahtjevi koje je DP prvotno predlagao.
Iz Mosta su naglasili da su zatražili proširenje ciljeva Rezolucije tako da hrvatsko nacionalno pitanje ne bude svedeno isključivo na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, nego da se jasno zagovara cjelovita ustavno-politička reforma koja će uzeti u obzir i modele koji uključuju uspostavu zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskih predstavnika ili teritorijalni preustroj koji podrazumijeva i većinski hrvatski entitet.
Uslijedile su reakcije iz Sarajeva
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je u srijedu da Hrvati koji žive u toj zemlji “imaju više prava nego što im pripada” i tvrdi kako su takav status izborili na štetu Bošnjaka, što planira dokazati na posebnoj konferenciji u kolovozu.
Komentirajući za agenciju Fenu usvajanje saborske rezolucije kojom se želi osnažiti položaj Hrvata u BiH, Konaković je rekao da oni koji stoje iza takvog dokumenta ne poznaju dovoljno dobro prilike u BiH.
“Mislim da ovi koji su pokrenuli tu temu vjerojatno ne znaju što se događa. Njima ćemo adekvatno odgovoriti”, izjavio je Konaković, koji je i čelnik stranke Narod i pravda (NiP), članice vladajuće koalicije.
Najavio je da će 5. kolovoza u Sarajevu biti organizirana konferencija na kojoj će se odgovoriti “na temu koja se kreira iz Hrvatske i iz političkog spektra stranaka koje predstavljaju interese hrvatskog naroda”.
Razgovore o načinu izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH drži potpuno legalnim i legitimnim, ali budući da je to samo jedan aspekt šireg problema, nužna je cjelovita rasprava o položaju Hrvata, Bošnjaka i Srba temeljena na činjenicama, “jer to ne ide u prilog onima koji su potaknuli donošenje rezolucije u Hrvatskom saboru”.
“Počevši od Vijeća ministara BiH, Ustavnog suda, državnih agencija, rukovodećih mjesta… Hrvati u BiH, a to ćemo pokazati na ovoj konferenciji, uživaju mnogo više prava i pozicija nego što im to po zakonima ove zemlje pripada, naravno na štetu bošnjačkog naroda”, ustvrdio je.
Navodi i da su neprimjerene poruke iz Zagreba kako Hrvati u BiH nemaju zaštićen status kao konstitutivni narod.
Bećirović: Hrvatska rezolucijom o Hrvatima u BiH krši međunarodno pravo
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović ocijenio je u srijedu da usvajanje rezolucije u Hrvatskom sabru o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH predstavlja miješanje u unutarnje poslove njegove zemlje što je protivno međunarodnom pravu.
U izjavi koja je medijima dostavljena iz njegva ureda u Sarajevu, Bećirović (SDP BiH) usvajanje rezolucije opisao je “neprihvatljivim” .
“Takvi postupci nisu u skladu s temeljnim načelima međunarodnog prava, uključujući načela suverene jednakosti država i nemiješanja u njihove unutarnje poslove, sadržana u Povelji Ujedinjenih naroda”, izjavio je.
Poručio je kako se Republika Hrvatska nema pravo miješati u unutarnja pitanja suverene države Bosne i Hercegovine jer o njima mogu odlučivati isključivo njene državne institucije, u skladu s ustavom BiH i važećim zakonima.
Istaknuo je kako Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska imaju zajednički interes razvijati svoje odnose na temelju međunarodnog prava, međusobnog poštovanja i dobrosusjedske suradnje, a pri tom poštivanje međunarodnog javnog prava ne može biti selektivno niti ovisiti o političkim okolnostima.
“Načela suverene jednakosti, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i nemiješanja u unutrašnje stvari država predstavljaju norme na kojima počiva međunarodni pravni poredak. Njihovo dosljedno poštivanje nije izraz političke dobre volje, već međunarodnopravna obveza svake države”, zaključio je Bećirović.
