Nepregledne kolone na obroncima Kavkaza otkrivaju tajnu ruskog preživljavanja
Rat u Ukrajini naglo je prekinuo mnoge ruske trgovačke veze s Europom, ali je gospodarstvo te zemlje brzo napravilo prilagodbu, pronalazeći alternativne pravce za uvoz. Tijekom zadnjih deset mjeseci, prema pisanju New York Timesa, Gruzija je postala pogodan logistički kanal između Rusije i vanjskog svijeta.
Dovoz robe preko Gruzije, kao i drugih zemalja poput Armenije i Azerbajdžana, pomoglo je Rusiji da prebrodi gospodarsku krizu izazvanu invazijom na Ukrajinu, piše Jutarnji.hr
Smještena na Kavkazu na krajnjem jugoistoku Europe, Gruzija nudi najbrži kopneni put do Turske, koja je postala jedna od glavnih trgovačkih poveznica Rusije sa Zapadom
“Svaki dan karavana kamiona proteže se kilometrima duž planinske autoceste u Gruziji, blizu granice s Rusijom. Čini se da je red svakim danom sve duži. Kamioni čekaju danima sa svojim teretom – dijelovima automobila, industrijskim materijalima, kemikalijama, čak i papirom za vrećice čaja – da prijeđu granicu na putovanju koje obično počinje u Turskoj, a završava u ruskim mjestima i gradovima gdje je zapadna roba vrlo tražena“, piše list.
Prema istraživanju koje je proveo TBC Capital, vodeća gruzijska investicijska banka, tijekom prvih šest mjeseci 2022. teretni tranzit između Turske i Rusije je utrostručen i veći dio prometa odvija se gruzijskim cestama.
Kako piše New York Times, pozivajući na podatke carinskih službi, u prosincu je kolona kamiona u prosjeku bila više no dvostruko duža no godinu dana ranije. Pritom je promet daleko veći nego što to granični prijelaz može podnijeti.
Paralelno, ruska carina radi na proširenju broja traka, dok Gruzija gradi tunel dug više od devet kilometara kroz najproblematičniji dio autoceste koji povremeno blokiraju lavine.
Kolone duge po 170 kilometara
Redovi se ponekad protežu sve do glavnog grada Gruzije, Tbilisija, oko 170 kilometara od granice, s posebnim parkiralištima duž zaobilaznice na kojima se vozači kamiona mogu odmoriti.
Dugo čekanje navodi mnoge vozače da skrenu s puta i uđu u Rusiju kroz susjedni Azerbajdžan, dodajući putovanju nekoliko dana, piše NYT, uz opasku kako je nemoguće precizirati koliko je europskog tereta koji prelazi Gruziju pod sankcijama Europske unije.
No, ovakva pojava kao ključna poveznica u trgovini s Rusijom smatra se potencijalnom rupom u zakonima Europske unije.
“Gruzijska vlada inzistira na tome da strogo provodi zapadne sankcije i da su mnoge pošiljke odbijene. No, protivnici vladajuće stranke u Saboru kažu da roba i novac uglavnom nesmetano prolaze. Slučaj Gruzije naglašava kako su treće zemlje omogućile državama pod sankcijama da zaobiđu trgovinska ograničenja“, rekla je Maria Shagina, viša istraživačica na Međunarodnom institutu za strateške studije. Dodala je kako Gruzija balansira između svoje službene prozapadne orijentacije i ekonomske ovisnosti o Rusiji. Po Shagin, brzorastući obim trgovine mogao bi prevladati sposobnost Gruzije da provede sankcije.
Dok Rusija proizvodi većinu svoje vlastite hrane i prima robu široke potrošnje iz Azije, gruzijska ruta pomogla joj je da riješi problem s nedostatkom europskih dijelova i sirovina za tvornice, izjavio je Ivan Fedjakov, koji vodi InfoLine, rusku tržišnu konzultantsku tvrtku koja savjetuje tvrtke o kako preživjeti pod trenutnim ograničenjima.
“Glavni problem bio je s industrijskim teretom”, rekao je.
Na primjer, piše list, Rusija proizvodi puno čaja, ali uvozi filter papir koji se koristi u vrećicama čaja. U travnju prošle godine EU je zabranio izvoz tog papira u Rusiju, zbog čega su ruske tvornice morale tražiti alternativu iz Kine i Turske. Ruta preko Gruzije pomogla je u isporuci proizvoda u Rusiju, pomažući ujedno tvornicama da opstanu i očuvaju radna mjesta.
Ekonomisti kažu da bi poticaj gruzijskom gospodarstvu mogao biti prevelik za tvrtke i vladu da bi mu se mogli oduprijeti
“Kada nemate čvrst politički stav, u većini slučajeva posao uvijek traži profit”, rekao je Giorgi Mzhavanadze, viši suradnik u TBC Capitalu, ogranku investicijskog bankarstva najveće gruzijske banke. Turske i ruske tvrtke, naglasio je, koriste Gruziju kao tranzitnu zemlju i mi je ne kažnjavamo.
Najveća gruzijska morska luka, Poti na Crnom moru, radi na ambicioznom proširenju koje bi udvostručilo njezin kapacitet i omogućilo prihvat većih brodova. “Projekt, započet prije rata, sada se čini ispravnijom odlukom nego prije“, rekao je Iain Rawlinson, glavni komercijalni direktor APM Terminala, operatera luke Poti sa sjedištem u Nizozemskoj.
Nakon invazije na Ukrajinu, APM Terminals prekinuo je poslovne veze s Rusijom, ali nakon što se teret iskrca u Gruziji, tvrtka ne zna niti kontrolira kamo ide, priznao je Rawlinson.
“Što se događa s teretom nakon što nas napusti – nemamo uvid u to”, rekao je uz dodatak kako je većina trgovine koju obrađuje njegova luka namijenjena središnjoj Aziji, a ne Rusiji.
