NIŠTA OD AUTOCESTE DO 2030.: Europski revizori otkrili kaos oko Koridora Vc

Iz izvješća nije jasno je li Europska komisija znala stvarno stanje projekata, ali se u jednom dijelu navodi da izaslanstva EU-a u zemljama regije nisu bila informirana o svim tehničkim aspektima projekata.

Koridor Vc u BiH neće biti završen do 2030. godine, dijelom zbog problema unutar BiH kad je riječ o implementaciji projekata, a dijelom i zbog odluka Europske komisije, jer su podržali projekte koji nisu bili spremni za realizaciju.

Ovo je osnovni zaključak specijalnog izvješća Europskog revizorskog suda o projektima u regiji zapadnog Balkana koji su provođeni u okviru Investicijskog okvira za zapadni Balkan od 2016. godine do danas.

Europska komisija podržavala i projekte koji nisu bili spremni

Kada je riječ o odlukama Europske komisije, zanimljivo je da se ne sugerira da je Komisija bila uključena u bilo kakvu korupciju, nego da je, očigledno iz dobre namjere, pomagala domaćim akterima u BiH da kandidiraju projekte koji nisu bili spremni za realizaciju.

Pojednostavljeno rečeno, Europska komisija je u Bruxellesu i među donatorima zagovarala projekte koji se odnose na različite dionice Koridora Vc, predstavljajući ih kao spremne za realizaciju i ističući važnost njihove podrške kako bi se pomoglo BiH, iako projekti zapravo nisu bili spremni.

Iz izvješća nije jasno je li Europska komisija znala stvarno stanje projekata, ali se u jednom dijelu navodi da izaslanstva EU-a u zemljama regije nisu bila informirana o svim tehničkim aspektima projekata.

To otvara pitanje jes li bila nedovoljno aktivna u prikupljanju informacija o njihovom stanju ili od investitora nisu dobivala potpune i točne podatke.

Bespovratna sredstva odobravana i kada su krediti već bili osigurani

Ne samo to, europski revizori utvrdili su da su pojedine dionice dobivale grantove iako, formalno gledano, nisu ispunjavale uvjete propisane za njihovu dodjelu.

Na primjer, navodi se slučaj u kojem je za jednu dionicu već bila osigurana kompletna kreditna konstrukcija, ali je naknadno odobren grant, nakon čega je banka koja je trebala financirati projekt povukla dio svog financiranja.

Čini se da je namjera bila da se pomogne BiH da izgradi Koridor Vc uz manje financijske troškove, što, formalno gledano, nije u skladu s pravilima dodjele grantova jer je njihova uloga, kako je objašnjeno, pomoći u slučajevima kada investitor ne može osigurati kredit za kompletno financiranje.

Iako se nigdje konkretno ne navodi o kojim je dionicama riječ, iz priloženog opisa i materijala može se pretpostaviti da se radi o dionicama od Maglaja prema Sarajevu.

Mediji u FBiH u više su navrata pisali da se dio tih projekata nalazi pod lupom europskih tužitelja zbog kašnjenja, mogućih pronevjera i sumnjivih odluka.

Milijun eura za pošumljavanje, a računi za samo 35.000 eura

I u revizorskom izvješću navedeno je nekoliko primjera u kojima investitor, odnosno, po svemu sudeći, Autoceste FBiH, nije ispunio obveze koje su u projektnoj dokumentaciji bile navedene kao realizirane.

Na primjer, na jednoj dionici investitor je naveo da je uloženo više od milijun eura u pošumljavanje terena koji je ranije korišten kao gradilište.

„Tijekom našeg posjeta konkretnoj lokaciji primijetili smo da je cesta izgrađena, ali nigdje nismo mogli vidjeti ni drveće ni vegetaciju. Nositelj projekta objasnio je da su sadnja i obnova vegetacije bile moguće samo na određenim područjima. Dobili smo račune u iznosu od svega 35.000 eura, što je oko tri posto proračuna od 1,05 milijuna eura. Nositelj projekta objasnio je da je preostalih 97 posto proračuna za sadnju i obnovu vegetacije iskorišteno za financiranje mreža za stabilizaciju kosina”, navedeno je u izvješću.

Problem je „korigiran” tako što je, kako je objašnjeno, drveće posađeno na veoma malom prostoru, bez realnih izgleda da preživi.

Prevedeno na običan jezik, stječe se dojam da su se investitori zabrinuli zbog mogućih posljedica, pa su pokušali problem „riješiti” na kreativan način.

Europski revizori kritizirali i nedovoljan financijski nadzor

Osim ovih problema, revizori su utvrdili da se Komisija previše oslanjala na informacije domaćih partnera, dok ni financijski nadzor nije bio dovoljno rigorozan.

„Europska komisija bila je samo djelomično uspješna u osiguravanju odgovarajućeg nadzora financijskih institucija i uspostavljanju djelotvornih mehanizama praćenja i izvješćivanja. To je ograničilo njezinu sposobnost da pravodobno reagira na rizike u provedbi, kašnjenja i probleme održivosti”, navedeno je u revizorskom izvješću.