Nitko ne zna kako provesti Schmidtovu odluku
Član Središnjeg izbornog povjerenstva e Bosne i Hercegovine Željko Bakalar komentirao je na press konferenciji provođenje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta o Izbornom zakonu BiH i Ustavu FBiH.
Predstavnici SIP-a priznaju kako im, uz konačnu objavu izbornih rezultata, poseban izazov predstavlja provedba odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta o izmjenama izbornog zakona, odnosno o novom ustroju Doma naroda parlamenta Federacije BiH. Tom su odlukom klubovi konstitutivnih naroda povećani sa 17 na 23, no još nema precizne formule po kojoj bi se oni delegirali iz županijskih skupština.
Član SIP-a Ahmed Šantić je kazao kako nedostaje objašnjenje koliko i kojih pripadnika nekog naroda se bira iz županija
“Nije utvrđen broj, struktura i način na koji se biraju zastupnici”, kazao je Šantić pojašnjavajući kako je sada sva ta zadaća na SIP-u, o čemu se članovi tog tijela tek trebaju konzultirati i odlučiti kako dalje.
Član SIP-a Željko Bakalar najavio je kako će se tražiti dodatna pojašnjenja OHR-a, a očekuje se kako će se do dogoditi do objave potvrđenih rezultata izbora.
Bakalar je kazao da je on već u izbornoj noći pokušao analizirati Schmidtove nametnute odluke, a da su potom pokušali dobiti pojašnjenja i instrukcije u dodatnim kontaktima sa OHR-om, ali da još uvijek nije sve jasno do kraja
“Svjesni smo uloge CIK-a i da ćemo morati donijeti akt prema kojem će se iz kantonalnih skupština delegirati u Dom naroda FBiH”, rekao je Bakalar konstatujući da bi do potvrđivanja izbornih rezultata trebalo imati precizirana određena rješenja.
On je dodao da je uputstvo CIK-a iz 2018. godine o popunjavanju federalnog Doma naroda stavljeno van snage Schmidtovim donošenjem odluka i da je potrebno donijeti novo uputstvo, usklađeno sa ovom odlukom.
Predsjednik SIP-a Arnautović je kazao kako osobno nije zadovoljan Schmidtovom odlukom niti trenutkom u kojemu je objavljena.
“To je za mene potpuno neprihvatljivo”, kazao je Arnautović.
Brojne su nedoumice u vezi izmjena Izbornog zakona koje je u izbornoj noći nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt
Loš tajming za donošenje odluke, reći će predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH, no stvari su mnogo ozbiljnije. Nitko sa sigurnošću ne može odgovoriti kako će navdene odluke OHR-a uopće biti implementirane.
Kako odluke visokog predstavnika primjeniti na izborni rezultat, u SIP-u su danas odgovorili sa: “Čekamo dodatana pojašnjenja. Pojedine izmjene Izbornog zakona, koje je Schmidt nametnuo, nisu do kraja definirane”, javlja N1 BiH.
“Nije utvrđen broj, struktura i način na koji se biraju izaslanici u ovim izmjenama Izbornog zakona. Po meni su mogle biti. I sigurno bi moglo biti lakše SIP-u da imamo gotova rješenja. Kada su vršeni zahvati, mislim da se moglo uraditi i to”, izjavio je član SIP-a Ahmet Šantić.
Ovako je prepušteno SIP-u da sam donese provedbeni akt, iako je Ustav Federacije BiH ostao nepromijenjen u članu osam stavu 2, a to je da se broj struktura i način utvrđuje zakonom.
SIP nije zakonodavno tijelo, visoki predstavnik je svojom odlukom tražio da djeluje nezakonito
Jedna od nedoumica bit će da li rasporediti delegate u Dom naroda Federalnog paralementa proporcionalno nacionlnoj strukturi te županije ili nacionalnoj strukturi stanovništva Federacije BiH u odnosu na tu županiju. Ovo također nije definirano odlukom visokog predstavnika. I kako, kada se jednom i ovo pitanje utvrdi, popuniti nedostajuće izaslanike.
Napravili smo projekciju u odnosu na Izborni zakon, nacionalnu strukturu županija i popis iz 2013 godine. Prema rasporedu izaslanika, očito je da će dominantno izaslanike iz reda Hrvata popuniti većinski hrvatka područja, slično je s Bošnjacima. No, kako delegirati Srbe i Ostale, ako znamo da je problem postojao i s popunom 17 izaslanika u prethodnim sazivima, odnosno 7 iz reda Ostalih.
Visoki predstavnik u svojoj odluci dopustio je da SIP nedostajuće izaslanike raspodjeli iz ostalih županija, no što ako nema dovoljno izabranih izaslanika? Mogu li se u Domu naroda naći i oni koji nisu izabrani, odnosno koji su bili na listama političkih stranaka. I iz kojih županija će biti delegirani? Ni to nije definirano Schmidtovom odlukom.
To su pitanja na koje SIP treba tek odgovoriti, a mogla bi se značajno odraziti na izgled Doma naroda FBIH i u konačnici na odlučivanje
Izmjene Izbornog zakona komentirao je i predsjednik SIP-a poručivši da su jednostavno imale loš tajming. Također za mnoge je i sporna odluka u odnosu na izbor rukovodstva Federcije BiH gdje se Ostali ne spominju.
Podjećamo na presudu Ustavnog suda BiH iz 2015. godine po zahtjevu Željka Komšića, a u kojoj je utvrđeno postojanje diskriminacije građana iz reda “Ostalih” u izboru za predsjednike i FBiH I RS. Potvrđeno je i kako je već u pripremi apelacija i privremena mjera kojom se traži da se odluka viskog predstavnika u ovom dijelu stavi van snage, o čemu bi u konačnici mogao odlučivati Europski sud u Strsbourgu, izvješćuje N1.
