Novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH
Ukupno 14 političkih subjekata osvojilo je mandate u novom sazivu Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, pri čemu su SDA, HDZ – HNS i SDP stranke koje su osvojile i najveći broj mandata. Donosimo imena svih 98 zastupnika, piše Večernji list BiH.
A kako će izgledati nova parlamentarna većina u Federaciji, ne ovisi samo o čistoj matematici u ovom domu, koja inače traži 50 zastupnika za natpolovičnu većinu, već prevažnu ulogu ima i federalni Dom naroda iz kojega i počinje proces izbora nove federalne vlasti. Kada je riječ o kandidatima koji su dobili mandat, vidljiva su neka nova lica, ali i niz iskusnih političara.
Tako je, primjerice, uime SDA mandat osvojio Fadil Novalić, aktualni premijer, uime HDZ-a – HNS-a tu su Lidija Bradara, Josip Martić, Mladen Bošković, uime NiP-a Elmedin Konaković, SDP-a Damir Mašić… Zanimljivost je da je kandidat HDZ-a – HNS-a Stanko Musa parlamentarac koji je dobio najveći broj glasova, prestigavši kandidate svih drugih stranaka.
Moguće kombinacije
U ovom trenutku moguće je izraditi nekoliko kombinacija za većinu u Zastupničkom domu, prvenstveno vodeći računa o tomu da stranke nose legitimitet konstitutivnih naroda, a tek onda i dovoljan kapacitet za dosezanje spomenutih 50 ruku. Baš kao i u kontekstu državne razine vlasti, kod Hrvata je situacija jasna – pobjednik je HDZ – HNS koji u novom sazivu Zastupničkog doma Parlamenta Federacije osvaja 15 zastupničkih mandata, dok će, od ostalih hrvatskih stranaka u ovomu domu, HDZ 1990. imati tri, a po jednog HNP i HRS.
Kada je riječ o strankama koje nose bošnjački izborni legitimitet, SDA je osvojio 26 mandata, dok je na drugom mjestu SDP s 15. Pitanje ustroja nove većine pritom treba promatrati i kroz zastupljenost u broju mandata, ali i kut prijašnjih međustranačkih iskustava u zajedničkom radu, pri čemu definitivan odgovor na pitanje tko će voditi procese u zakonodavnom tijelu Federacije čeka dovršetak ustroja Doma naroda.
No, hipotetički, ako bi u vlast zajedno SDA i HDZ – HNS, kao politički subjekti koji nose i najveći legitimitet, došlo bi se do 41 zastupnika, a što sa sobom vuče i potrebu otvaranja suradnje s nekim drugim strankama. Uz potporu ostalih hrvatskih stranaka, taj broj porastao bi na 46, a što znači da bi se preostala četiri mandata tražila kod stranaka iz bošnjačkog političkog korpusa. Je li to SBiH, koji je inače nedavno najavio zajedničko djelovanje s NES-om, pa samim tim treba računati na dvije stranke zajedno, otvoreno je pitanje, ali svakako jedno od onih koja znaju zagolicati maštu analitičara, ali i stranačkih pregovaračkih izaslanstava.
