OBJAVLJEN POZIV: Počinju se plaćati informacije o lokacijama grobnica
Savjetodavni odbor Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine održao je danas u Vitezu okrugli sto o temi „Zajedničkim djelovanjem do istine – unapređenje procesa traženja nestalih osoba u Bosni i Hercegovini“.
Glavni cilj skupa bio je otvoriti dijalog o problemima koji usporavaju proces traženja nestalih, ali i predstaviti konkretne mjere koje bi trebale pomoći u pronalasku novih grobnica i identifikaciji posmrtnih ostataka.
Novac za informacije o grobnicama od danas operativan
Jedna od najvažnijih informacija sa skupa odnosi se na financijsko nagrađivanje osoba koje dostave podatke o lokacijama grobnica.
Predsjedavajući Kolegija direktora Instituta Nikola Perišić kazao je da su pribavljene sve potrebne dozvole kako bi ova sredstva konačno mogla biti korištena.
„Već danas su ova sredstva aktivna, pa vas pozivam da, ukoliko imate svjedoke koji bi dali informaciju o lokaciji grobnice u zamjenu za novac, sarađujete s našim istražiteljima i iskoristite ovu mogućnost“, rekao je Perišić.
Informacije se mogu dati anonimno
Predstavnici porodica nestalih pozdravili su ovu mogućnost, ističući da bi ona mogla pomoći u dolasku do konkretnih podataka s terena.
Midheta Kaloper iz Savjetodavnog odbora Instituta naglasila je da pravilnik omogućava da se postupak provede anonimno ili javno, zavisno od želje osobe koja dostavlja informacije.
„Nadamo se uspjehu jer zaista predugo čekamo. Više od 30 godina čekanja je previše za traženje i jedne osobe, a kamoli njih 7.560“, kazala je Kaloper.
U potragu se uključuju i psi tragači
Na skupu je predstavljena i nova suradnja s organizacijom Norveška narodna pomoć.
Potpisan je Memorandum o razumijevanju kojim je osiguran rad dva posebna tima sa specijalizovanim psima tragačima.
Ovi timovi trebali bi pomagati istražiteljima u pretrazi terena i preciznijem lociranju mogućih grobnica.
U mrtvačnicama 2.145 neidentifikovanih slučajeva
Institut istovremeno provodi novu reviziju stanja u mrtvačnicama, gdje se nalaze posmrtni ostaci 2.145 slučajeva koje do sada nije bilo moguće identificirati.
„Vjerujemo da će kvalitetna analiza dovesti do novih identiteta, ali se uporedo mora raditi i na provjeri identiteta dobijenih klasičnim metodama“, rekao je Perišić.
Zaključeno je i da udruženja obitelji nestalih trebaju aktivnije raditi s članstvom i ohrabrivati obitelji koje su svoje najmilije ranije identificirale klasičnim putem, odnosno prepoznavanjem, da sada daju referentne uzorke krvi za DNK provjeru.
Predsjednica Udruženja nestalih iz Bugojna Dijana Strujić istakla je da taj proces nije jednostavan i da zahtijeva mnogo osjetljivosti, zbog čega su obiteljima potrebni stručna psihološka pomoć i podrška policijskih organa.
Na skupu su, osim predstavnika Instituta i obitelji nestalih, učestvovali i predstavnici Tužiteljstva BiH, SIPA-e, Međunarodnog komiteta Crvenog riža, Međunarodne komisije za nestale osobe i Društva Crvenog križa BiH.
