Obljetnica najvećeg ratnog zločina nad Hrvatima u BiH
Pokolj u selu Briševu je ratni zločin počinjen početkom rata u BiH 24. i 25. srpnja 1992. nad Hrvatima u župi Stara Rijeka, četiri kilometra južno od Prijedora.
U selu “izbrisanoga” imena kod Prijedora zvjerski je ubijeno 67 Hrvata tog mjesta. Pokolj u Briševu 1992., hrvatskom selu između Prijedora i Sanskog Mosta počinili su pripadnici 5. Kozaračke brigade i 6. Krajiške brigade iz Sanskog Mosta, što je jedno od najmasovnijih stradanja Hrvata u jednom danu tijekom proteklog rata na području Bosne i Hercegovine.
Smaknute su čitave obitelji Briševa:
Matanovića 13, Buzuka 10, Ivandića devetero, Marijana sedmero, Mlinara i Komljena po petero…
U pokolju su tako ubijeni i otac Mladen Matanović te dva sina: 16- godišnji Ervin i 18-godišnji Johan Matanović.
Preživjeli svjedoci tvrde da su zločini strašni i da su u njima stradale cijele obitelji. Prije ubojstva gotovo sve žene su silovane, a muškarci masakrirani odsijecanjem noseva, spolnih organa, ušiju…te drugim neopisivim načinima mučenja…
Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač i , nažalost, može se slobodno reći kako nitko izvan Briševa nije čuo za te stradalnike i mučenike.
Danas, 31 godinu poslije, samo jedna činjenica boli skoro jednako kao pokolj nad nevinim ljudima, a to je šutnja javnog mnijenja, a posebice hrvatskih medija i službene hrvatske politike u BiH. Proporcionalno gledano koliko medijske pozornosti dobiju drugi zločini u BiH, a posebice pojedini zločini nad Bošnjacima i Srbima, može se slobodno reći da Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.
Redakcija Katoličkog tjednika je od ponovnog pokretanja naše tiskovine 2002. zločin u Briševu novinarski tretirala prigodom svake godišnjice masakra. Četiri puta je Briševo bilo na naslovnici novine, urađena je jedna reportaža, snimljen jedan novinarski prilog, urađena su dva intervjua sa svjedocima zločina, napisana su četiri uvodnika, 11 izvješća, sedam vijesti dok su u rubrici kultura dva puta predstavljenje knjige o Briševu.
Kako bismo barem na kratko otrgnuli zaboravu ovaj stravični zločin ovoga puta Vašoj pozornosti preporučamo intervju iz 2017. s Franom Piplovićem, suautorom knjige Briševački mučenici te reportažu iz pera Josipa Vrička iz 2020. pod nazivom Briševački mučenici još čekaju pravdu.
Izvor: Katolički tjednik
