OŠTRE KRITIKE IZ EUROPE: BiH i dalje pada na temeljnim slobodama, a ključne reforme stoje
Europska unija objavila je novo izvješće za 2025. godinu u kojem upozorava na slabu zaštitu građana u BiH, blokade institucija i ugrožavanje medija.
Pravni i institucionalni okvir Bosne i Hercegovine za zaštitu ljudskih prava i dalje je nepotpun, dok je razina zaštite neujednačena širom zemlje, navodi se u godišnjem izvješću Europske unije o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2025. godinu, koje je objavila Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS).
Potrebne su hitne ustavne i izborne reforme
U dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, izvješće navodi da zemlji još uvijek nedostaje sveobuhvatan okvir javnih politika, uključujući strategije na državnoj razini o ljudskim pravima, nediskriminaciji i zaštiti manjina, prenosi FENA iz EU-a.
EU ponovno ističe potrebu za hitnim ustavnim i izbornim reformama kako bi se osiguralo da svi građani mogu učinkovito ostvarivati svoja politička prava, uključujući usklađivanje Ustava BiH sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.
U izvješću se također napominje da Hercegovačko-neretvanska županija i Županija Središnja Bosna i dalje ne provode presude Vrhovnog suda Federacije BiH iz 2014. i 2021. godine koje zahtijevaju ukidanje prakse “dvije škole pod jednim krovom” i osiguravanje uključivog i nediskriminirajućeg obrazovanja.
EU je kao pozitivan pomak prepoznao usvajanje Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama u Federaciji BiH u ožujku 2025. godine, kao i izmjene i dopune Kaznenog zakona FBiH u srpnju iste godine, čime je poboljšana usklađenost s Istanbulskom konvencijom i pravnom stečevinom EU-a. Međutim, ocijenjeno je da institucionalni odgovor na femicid i dalje ostaje nedovoljan.
Nastavljen politički utjecaj na javne radiotelevizijske servise
Što se tiče slobode medija, izvješće upozorava da se nastavio politički utjecaj na javne radiotelevizijske servise, dok je njihova financijska održivost ugrožena neusvajanjem novog zakona o javnom RTV sustavu. Nastavljeni su i politički pritisci, verbalni napadi, zastrašivanja i prijetnje novinarima.
Prema EU-u, funkcioniranje demokratskih institucija u 2025. godini bilo je otežano diskriminatornim elementima ustavnog sustava, čestim zloupotrebama entitetskih veta u političke svrhe te sve intenzivnijim sustavnim napadima iz Republike Srpske na pravni i ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Parlamentarni nadzor nad izvršnom vlašću ostao je slab, dok su organizacije civilnog društva djelovale u ograničenom okruženju.
U izvješću se posebno ističe zakon usvojen u Republici Srpskoj u veljači 2025. godine kojim su organizacije civilnog društva označene kao “strani agenti”. EU je poručila da taj zakon ugrožava temeljna prava, a Ustavni sud BiH poništio ga je u svibnju.
Bosna i Hercegovina zauzela 86. mjesto u Indexu slobode
Bosna i Hercegovina je 2025. godine zauzela 86. mjesto u Indeksu slobode medija u svijetu Reportera bez granica, 70. mjesto u Indeksu vladavine prava World Justice Projecta i 109. mjesto u Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala.
U 2025. godini EU je nastavio financirati projekte u Bosni i Hercegovini usmjerene na ljudska prava, vladavinu prava i demokratsko upravljanje. Oni su uključivali novi program vrijedan 7,5 milijuna eura za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, 6 milijuna eura potpore za civilno društvo i neovisne medije te 4,5 milijuna eura kroz program “Horizontal Facility” EU-a i Vijeća Europe.
Izvješće također zaključuje da suradnja BiH s međunarodnim tijelima za praćenje ljudskih prava i provedba njihovih preporuka ostaju nedovoljni.
