Paleontološko otkriće profesora Mire Pavličevića
Miro Pavličević je omiljeni profesor u Srednjoj školi Prozor gdje radi već 17 godina predajući geografiju. Svojim odgojnim i edukativnim radom uzor je brojnim učenicima. Njegova ljubav spram ramskoj geologiji nadilazi sve granice mogućega. Svako pogodno i slobodno vrijeme provodi obilazeći ramski krajolik pronalazeći u njemu zanimljivosti koje nisu vidljive običnom promatraču. Njegovo oko i znanje gledaju u zemaljsku dubinu i širinu stvarajući nova znanstvena otkrića o zemljinoj prošlosti. Sudeći prema radu prof. Mire, Rama će biti sigurno mjesto novih znanstvenih otkrića s mogućnostima znanstvenog i drugog turizma.
Jedno od njegovih najnovijih i najvećih otkrića su svakako fosilni ostaci u Donjoj Vasti. O tome je napravio znanstveni rad koji je objavljen u stručnom časopisu „Rudarsko-geološki glasnik 2015.“ čiji je izdavač Hrvatsko-geološko društvo Mostar. Preporučujemo svakako cjeloviti rad koji donosimo ovdje.
Sažetak
Ramsko područje je iznimno složeno kako u geološko-petrološkom tako i u paleontološkom smislu, a čija postojanost kopna može se pratiti unatrag oko 450 milijuna godina. Pored vrlo starih stijena silur-devonske starosti, to potvrđuje i moguće paleontološko otkriće donjotrijaske makroflore u Rami s vrlo vrijednim daljnjim posljedicama i mogućim novim otkrićima fosila, prije svega, paleozoološke prirode.
Cilj ovog članka je, kroz preliminarnu analizu, sintezu i potencijalne nalaze donjotrijaske makroflore, upoznati sve zainteresirane s otkrićem sa svrhom mogućeg doprinosa općem znanstvenom dobru te baštini ramskog kraja. Do preliminarnih spoznaja u ovom radu došlo se koristeći metode kartografske analize i terenskog rada kao i paleobotaničke i paleozoološke analize i sinteze te analogije.
U radu se prikazuje potencijalno otkriće donjotrijaske makroflore, koje bi u slučaju autentičnosti impliciralo postojanje kopnene faze u trijasu, s daljnjom implikacijom pronalaska i drugih znakovitih makrofosila trijaske starosti s posebnim naglaskom na fosile kralješnjaka.
UVOD
Od početka sustavnog istraživanja 1964. godine pa do završetka terenskih radova 1971. godine kartiranjima na sekciji 53/3, dobiveni su rezultati sintetizirani prikazom na geološkoj karti i tumaču za list Prozor. Utvrđene su mezozojske tvorevine s najrasprostranjenijim naslagama trijaske starosti. Pri tome je ispitana i proučena mezozojska mikrofauna (Ksenija Vlahinić i Nadežda Laušević) i makrofauna (Georgina Dutina, N. Laušević i J. Sofilj), te konodonte srednjeg trijasa (Ljiljana Jeličić) kao i paleogena i neogena fauna (Blagica Stojčić i Milica Maglov), a tumač su napisali M. Živanović, J. Sofilj i J. Pamić. U tom istraživanju i kartiranju nije otkrivena donjotrijaska flora sve do otkrića od strane autora ovog članka. Do preliminarnih spoznaja u radu došlo se koristeći metode kartografske analize i terenskog rada kao i paleobotaničke i paleozoološke analize i sinteze te analogije. Cilj ovog članka je, kroz preliminarnu analizu, sintezu i potencijalne nalaze donjotrijaske makroflore, upoznati sve zainteresirane s otkrićem sa svrhom mogućeg doprinosa općem znanstvenom dobru te baštini ramskog kraja.
Teritorij općine Prozor-Rama matematički je smješten: između ϕ – 43⁰40′ 40″ – 43⁰ 52′ 45″ N i λ – 17⁰ 22′ 30″ – 17⁰ 47′ 30″ E. Općina Prozor-Rama geografski je smještena u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na sjeveru Hercegovačko-neretvanske županije. Najveći dio prostora Općine smješten je unutar nadmorskih visina od 500 – 1000 m i s prosječnom visinom od oko 1100 m. Teritorij Općine obuhvaća dio planinskih i pretežito krških masiva, od Raduše planine s najvišim vrhom Idovcem (1955 m – krov Općine), planinom Makljen (prijevoj Makljen na 1123 m) s Crnim Vrhom (oko 1400 m) na sjeverozapadu, sjeveru i sjeveroistoku, Ljubuše planine na zapadu i jugozapadu s najvišim vrhovima Lisac (1627 m), M. Ljubuša (1611 m), Janjčerica (1609 m) i Orlovača (1560 m), s juga Vran planinu s najvišim vrhovima Runjavom glavom (1908 m), V. Vlajnom (1706 m) i Kitom (1511 m) (a najviši vrh je V. Vran 2069 m koji pripada općini Jablanica), jugoistoka Blaćina (oko 1500 m) i Bokševica planine (oko 1300 m), te dijelom istočne obronke planina iz Skupine Vranice s nadmorskim visinama od oko 270 – 1500 m. Između njih središnje mjesto zahvaća Ramska tektonska potolina s karakterističnim erozijsko-derazijskim brežuljkastim reljefom (sl. 1).
Sl. 1. Topografski smještaj i geoprometni položaj općine Prozor-Rama (Badanković, 2003; Pavličević, 2015)
U radu se prikazuje preliminarni opis donjotrijaske makroflore, koje bi u slučaju autentičnosti impliciralo postojanje kopnene faze u trijasu, s daljnjom implikacijom pronalaska i drugih znakovitih makrofosila trijaske starosti s posebnim naglaskom na fosile kralješnjaka – ribe te gmazove tekodonte – pretke dinosaura.
1.OPĆA GRAĐA TERENA DONJEVAČKA STIJENA-VOLUJAK
Prema postojećoj složenoj tektonskoj shemi istok i sjeveroistok Rame, gdje je i otkrivena donjotrijaska makroflora (sl. 2, 3 i 4), pripada tektonskoj jedinici Vranica – strukturna jedinica Inač-Tetrebina-Bukva odnosno Zoni paleozojskih škriljevaca i mezozojskih vapnenaca (Dimitrijević i dr. , 1975).
Sl. 2. Prostorni obuhvat općine Prozor-Rama s lokalitetom mogućeg otkrića donjotrijaske makroflore (strelica)
Izvor: Google Earth, 15.10.2015; Pavličević, 2015
Sl. 3. Osnovna geološka karta SFRJ, M 1 : 100 000, list Prozor, s mogućim otkrićem donjotrijaske flore (strelica), (isječak karte OGK, 1:100 000, list Prozor, ŽIVANOVIĆ, SOFILJ, 1971)
Sl. 4. Tumač za OGK SFRJ – list Prozor (isječak karte OGK SFRJ, 1:100 000, list Prozor, ŽIVANOVIĆ , SOFILJ, 1971)
Područje pronalaska moguće trijaske makroflore, prije oko 250 milijuna godina, prema paleogeografskim rekonstrukcijama pretpostavljenog izgleda ovog dijela Europe bilo je smješteno od oko 15° do 20° s.g.š. U to vrijeme nastali donji trijas, na listu Prozor, može se samo mjestimice razdvojiti na sajski (T₁¹) i kampilski potkat (T₁²) odnosno donji i gornji verfen u vrijeme prije oko 250 milijuna godina.
Upravo takva geološka složenost, mjesto pronalaska donjotrijaske makroflore s neraščlanjenim donjim trijasom (T₁) te sajskim i kampilskim potkatom, karakteristična je i za lokalitet Donjevačka stijena-Volujak.
Neraščlanjeni donji trijas sastoji se od tamnosivih pjeskovitih, pjeskovito – laporovitih i laporovitih vapnenaca s mjestimice iskristaliziranim mineralom aragonitom (sl. 5) u kojima je registrirana školjka Claraia clarai – tipični provodni fosil donjeg trijasa (sl. 6) te Anodontophora fassaënsis (sl. 7), a u kampilskim naslagama Myophoria laevigata (sl. 8).
Sl. 5. Laporoviti i pjeskovito-laporoviti vapnenci s iskristaliziranim mineralom aragonitom
Sl. 6. Claraia clarai – tipični provodni fosil donjeg trijasa u kalcitom bogatom laporu
Sl. 7. Anodontophora fassaënsis u kalcitom bogatom laporu
Sl. 8. Myophoria laevigata u kampilskim naslagama
2.PALEOBOTANIČKO OTKRIĆE NA LOKALITETU DONJEVAŠKA STIJENA-VOLUJAK
U donjem trijasu, nakon PT izumiranja, je raspored kopnenih biljaka dosta homogen na sjevernoj i južnoj polutki. Među papratnjačama došlo je do promjena iako se javljaju još i stariji oblici podrijetlom iz mlađeg perma. Ukoliko se daljnjim detaljnijim paleobotaničkim istraživanjem pokaže autentičnost pronađene makroflore u trijaskom horizontu, u tom slučaju na lokalitetu Donjevačka stijena-Volujak kod Rame prisutni su oblici koji svojim izgledom sugeriraju na mogućnost pripadnosti rodovima; papratnjača Sagenopteris (sl. 9), preslica (Equisetinae) Schizoneura (sl. 10) te mogućem poznatom rodu Glossopteris (sl. 11). Svakako najveća specifičnost lokaliteta je mogućnost pronalaska ostataka biljke roda Glossopteris, za koju se do sad smatralo da je bila zastupljena u južnim dijelovima južnog kopna Gondvane, pri čemu bi u slučaju autentičnosti njezino otkriće u sjevernim dijelovima bio nepobitan dokaz pripadnosti ovog lokaliteta, i nešto šireg područja, nekadašnjem južnom kopnu – Gondvani.
Sl. 9. Potencijalna donjotrijaska kopnena flora – moguće sjeme paprati Sagenopteris
Sl. 10. Potencijalna donjotrijaska kopnena flora – Schizoneura
Sl. 11. Potencijalna novootkrivena vrsta donjotrijaske kopnene flore roda Glossopteris
ZAKLJUČAK
Ukoliko bi se pronalasci prikazane makroflore (kopnenih biljaka) pokazali kao autentični nalazi trijaske flore to bi dopuštalo rekonstrukciju paleookoliša donjeg trijasa. Naime, školjkaš Claraia clarai je tipični provodni fosil donjeg trijasa koji nije dubokovodan s amonitima (iako ga ima i on je u većini) kako se to dosad spoznalo i opisivalo. Uglavnom su osim školjki bili istraženi i pronađeni amoniti, a ovdje bi u slučaju autentičnosti otkrića, bila izvjesna mogućnost da je riječ o dosad nepoznatoj i skrivenoj paleozajednici vrlo plitkog morskog priobalja – uvale ili zaljeva s obraslom močvarnom (Hydropteraceae) vegetacijom na obalama tog morskog zaljeva. Neke preslice i paprati toga doba, prelazile su visinu i od 15 m, pa bi prema tome moguće otkrivene kopnene biljke rodova paprati Sagenopteris, potom preslice Schizoneura, kao i biljka mogućeg roda Glossopteris, registriranog do sada na južnom paleokontinentu Gondvani, ukazivale na izvjesnu mogućnost da je i ovo područje nekad pripadalo Gondvani.
U ovom slučaju bi pronađena donjotrijaska makroflora predstavljala golemi doprinos znanosti kao i općem dobru te lokalnoj zajednici tj. baštini ramskog kraja. Te konačno, potencijalnim otkrićem donjotrijaske makroflore dobili bi se preduvjeti za daljnja istraživanja i detaljniju rekonstrukciju paleookoliša kao i moguće pronalaske kralješnjaka, tekodonata – evolucijskih predaka dinosaura, letećih gmazova, krokodila, ptica te drugih ranomezozojskih životinja.
IZVORI I LITERATURA
Badanković, N., 2003: Pregledna karta Rame 1 : 1 000 000, (ur. Pavličević, M.), Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo (ogranak Prozor-Rama), Prozor, Sarajevo.
Bognar, A. 1990: Geotektonska evolucija i neke temeljne strukturnomorfološke osobine Dinarida, u: Znanstveno posvetovanje geomorfologov Jugoslavije: zbornik referatov, Krško, 18 do 23 junij 1990., Ljubljana, 259-270.
Chandler, F., Taplin, S., Bingham, J., 2005: Pretpovijesni svijet, Marjan tisak d.o.o., Split.
Herak, M., 1990: Geologija, postanak, tektonika, i dinamika Zemlje, razvojni put Zemlje i života, geološka građa kontinenata i oceana, peto izdanje, Školska knjiga, Zagreb.
Pavličević, M., 2015: Prostorni obuhvat općine Prozor-Rama, u: Google Earth (ur. Pavličević, M.) (15.10.2015.)
Pavličević, M., 2012: Miocensko tektonsko jezero u Rami, http://www.rama-prozor.info (15.11.2015.)
Pavlović, Z., 1975: Osnovna geološka karta SFRJ, list Prozor, 1 : 100 000, (ur. Pavličević, M.), Institut za geološka istraživanja, Sarajevo.
Tajder, M., Herak, M., 1986: Petrologija i Geologija, Školska knjiga, Zagreb.
Tišljar, J., 1994: Sedimentne stijene, Školska knjiga, Zagreb.
Topografska karta, 1 : 25 000, 1 : 50 000 i 1 : 100 000, list Konjic, Vojnogeografski institut, 1968. – 1985.
Vidović, M., Moićević, M., 1974: Tektonska karta SR Bosne i Hercegovine 1 : 1 000 000
Wikipedija, Slobodna enciklopedija, Prozor-Rama, http://www.hr.wikipedia.org/wiki/Prozor-Rama (15.11.2015.)
Živanović, M., Sofilj, J., Pamić, J., 1975: Osnovna geološka karta 1 : 100 000, Institut za geološka istraživanja Sarajevo, u: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Osnovna geološka karta 1 : 100 000, Tumač za list Prozor, K 34-12 (redigirao i ur. Dimitrijević, M.), Beograd, 1975., Savezni geološki zavod, 1-45.
