Pedofili u pola države mogu raditi s djecom, a u pola ne
S obzirom na to da društvo u kojem živimo poklanja pažnju bitnim životnim stvarima samo ukoliko pored važnosti ima i notu skandaloznog i aktuelnog, pravi je momenat za stvaranje pritiska da se konačno u Federaciji BiH usvoji zakon o registru pedofila, koji bi spriječio buduće neprijatnosti.
Zakon o registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala nad djecom i maloljetnicima je u parlamentarnu proceduru upućen 2019. godine i još nije usvojen. No, ako se uzme u obzir pandemija period iza nas je bio vrlo turbulentan i mnogo toga je stajalo u mjestu.Da je pak zakon usvojen, danas ne bi imali problem o kojem govore svi u državi, ali i regionu, a to je da se nastavnik osuđen za pedofiliju vratio na svoje radno mjesto. Sve po zakonu.
Garanciju da zakon donosi sigurno rješenje u ovakvim slučajevima je to što se u Republici Srpskoj primjenjuje još od 2017. godine
Zakon uspostavlja i vodi registar pedofila, a ono što je najbitnije, zakon nalaže da ustanove i institucije, koje se direktno ili indirektno bave djecom i omladinom prilikom zapošljavanja moraju listu kandidata poslati prema tužilaštvu ili nadležnom MUP-u da se utvrdi da nisu neka od tih lica koji su se prijavili u tom registru. Na taj način bi se izbjegli budući nemili događaji.
Djela kao što su pedofilija i silovanje u svijetu ima najveći procenat povratnika u činjenju djela zbog čega je važno presuđene pedofile zakonski odstraniti od kontakta sa djecom Međutim, s obzirom na to da registar pedofila ne bi bio javni, nego bi njime raspolagale policijske i pravosudne institucije, zaštitili bi se i lični podaci osuđenika, što je vrlo važno zbog onih koji se iskreno kaju zbog djela i ne planiraju ga ponoviti.
Godinu nakon što je zakon upućen u parlamentarnu proceduru, usvojen je u nacrtu u Predstavničkom domu FBiH, a dvije godine kasnije je usvojen i u Domu naroda FBiH. Time su se stekli svi preduslovi da se napravi i javna rasprava što je i urađeno, a zatim su kao prijedlog u dalju proceduru ga uputili federalni zastupnici Lana Prlić i Aner Žuljević.
“Nakon što je završena rasprava, uvrstili smo sugestije koje smo imali, uglavnom ombudsmena i MUP-a. Uskladili smo sve to sa Krivičnim zakonom i ponovo poslali na parlament kao prijedlog zakona”, rekla je Prlić.
Prijedlog ovog zakona je upućen 6. decembra ove godine, a jučer je Prlić uputila zahtjev parlamentu da zakon bude uvršten na prvoj sljedećoj sjednici, s obzirom na to da će do tada biti ispunjeni svi potrebni preduslovi, kao što je ocjena zakona u Vladi FBiH.
Foto: Ilustracija
