“Poetsko stvaranje je neobjašnjiva tajna, kao i tajna rađanja čovjeka”
Obilježavajući Svjetski dan poezije, 21. ožujka, UNESCO prepoznaje jedinstvenu moć poezije da na savršen način izrazi kreativni duh ljudskog uma.
Odluka o proglašenju 21. ožujka Svjetskim danom poezije usvojena je tijekom UNESCO-ovog 30. zasjedanja održanog u Parizu 1999. godine.
Jedan od glavnih ciljeva Dana poezije je podržati jezičnu raznolikost kroz pjesničko izražavanje i ponuditi ugroženim jezicima priliku da se čuju u njihovim zajednicama. Obilježavanje Svjetskog dana poezije također treba potaknuti povratak usmenoj tradiciji pjesničkih recitala, promovirati podučavanje poezije, obnoviti dijalog između poezije i drugih umjetnosti kao što su kazalište, ples, glazba i slikarstvo te podržati male izdavače i stvoriti atraktivnu sliku poezije u medijima.
“Pjesnik nije čovjek samo duboka osjećanja i velike fantazije; nije svak pjesnik tko je poetičan. Pjesnik je samo onaj tko posjeduje superiornu moć riječi i izraza”, zapisao je veliki Antun Gustav Matoš.
Sjajni turski književnik Orhan Pamuk pak kaže: “Problem pravog pjesnika zapravo je uvijek isti: ako je dugo sretan, postane otrcan. A ako je dugo nesretan, ne može u sebi naći snagu na koju bi se njegove pjesme mogle osloniti… Sreća i pjesništvo – to ne može dugo zajedno. Nakon nekog vremena ili sreća obezvrijedi pjesnika i njegovu poeziju ili mu prava poezija upropasti sreću.”
S povodom ili bez njega, uz Svjetski dan poezije ili sasvim slučajno, nikada nijedan izbor najbolje svjetske poezije nije bio točan niti pravedan. Zato i ne treba ‘razbijati’ glavu time koji su pjesnici najbolji u ljudskoj povijesti ili koje su to pjesme. Uostalom, Lorca je kazao: “Poetsko stvaranje je neobjašnjiva tajna, kao i tajna rađanja čovjeka.”
