Političari dosad na kampanje sprašili više od 11 milijuna maraka

Političke stranke do sada su potrošile oko 11,1 milijuna KM na bilborde, reklame u medijima (televizija i tisak), oglase kompanije Meta i predizborne skupove, pokazuju preliminarni podaci monitoringa koji je proveo Transparency International u BiH.

Najveće iznose, prema tim podacima, potrošio je SNSD (1,8 milijuna KM), zatim slijede SDA (1,3 milijuna KM), SDP BiH (1,1 milijun KM) i PSS (oko milijun KM). Oglasi na bilbordima koštali su oko 6 milijuna, predizborni skupovi 2,8 milijuna, dok vrijednost oglašavanja u najvećim medijima iznosi 1,9 milijuna KM. Dodatno, prema podacima kompanije Meta na online oglase je do sada potrošeno je oko 300.000 KM.

Prijavljeni manji troškovi

Međutim, ovi podaci nisu konačni i ne uključuju troškove oglašavanja i predizbornih skupova u finišu izborne kampanje. Na sve ovo treba dodati još i brojne emisije i druge promotivne sadržaje u medijima koje su imale karakter plaćene promocije ali nisu tako označene, a njihova vrijednost iznosi gotovo jedan milion KM. Također, stranke su ranijih godina prijavljivale znatno manje troškove od stvarnih jer nisu mogle opravdati ovolike troškove legalnim izvorima financiranja, a po podacima TI BiH samo za prošle lokalne izbore prikrile su najmanje 2,6 milijuna KM.

Posebnu ulogu odigrali su javni servisi koji su pratili aktualne dužnosnike u funkcionerskoj kampanji i koji su im dali značajan prostor u informativnim emisijama. Iako nisu prikazivani kao kandidati, na tri javna emitera zabilježeno je ukupno 2.176 objava koje su svojim sadržajem ukazivale na promociju njihovih stavova i politika, a 64% takvih sadržaja zabilježeno je na RTRS-u. Prema mjerenju agencije koju je angažirao TI BIH, ovaj javni servis je i kandidatima SNSD-a ustupio čak 28 sati programa, a svi zajedno imali su do sada 1382 pojavljivanja u informativnim emisijama.

36 sekundi za protukandidata

Premijer RS, Savo Minić, koji je i kandidat na izborima, prikazan je čak 191 puta, što je ukupno trajalo više od 5 sati programa. Njegov protukandidat Branko Blanuša prikazan je 5 puta u trajanju od 69 sekundi (podatak ne uključuje izborne kronike). Željka Cvijanović, koja je ponovo kandidat za članicu Predsjedništva BiH, do sada je prikazana 101 put kroz 4 sata i 17 minuta programa. Emitiranje izjava njenog protukandidata Nebojše Vukanovića, koji je narodni poslanik, na RTRS-u nije zabilježeno od početka kampanje, dok je njen drugi protukandidat Marinko Božović prikazan tri puta, odnosno ukupno 36 sekundi.

Dosta manje ovakvih objava zabilježeno je na druga dva javna emitera (FTV 26% i BHRT 10%). U informativi FTV-a najviše prostora 45% dobili su aktualni dužnosnici koji su članovi SDP-a (177 pojavljivanja, ukupno 2 sata i 38 minuta), te NIP-a (77 pojavljivanja, 38 minuta programa) i SDA (ukupno 81 pojavljivanje, 33 minuta programa). BHRT je u manjem broju objava najviše prostora dao aktualnim dužnosnicima SDP-a, SDA, NIP-a, SNSD-a i HDZ-a bez značajnijeg davanja većeg prostora dužnosnicima bilo koje stranke. Na ove pojave je, pored uređivačke politike javnih servis, svakako uticala i funkcionerska kampanja aktualnih dužnosnika koji su povećali broj javnih nastupa u izbornoj kampanji, a javni emiteri prate i izvještavaju o radu institucija.

Ne mare za kazne

U kontekstu funkcionerske kampanje, promatrači TI BiH su ispratili 72 događaja, a na 77% ovih događaja prisutni su bili kandidati na izborima. U 35% slučajeva slale su se političke poruke, ali u nekim slučajevima nije bilo sankcija, iako je zakonom zabranjeno vođenje kampanje na događajima financiranim javnim sredstvima. Jedan od primjera koji je ostao bez sankcije je prijava TI BiH zbog promocije kandidata HDZ-a na obilježavanju akcije Maestral u Jajcu. TI BiH je problematizirao to što je voditelj programa Darijanu Filipović predstavio kao kandidatkinju HDZ-a, dok je predsjednik Udruge ’13. Rujan’, koja se financira iz proračuna i organizira događaj, navodio poimenično kandidate ove stranke za različite razine vlasti.

Promatrači TI BIH zabilježili su u posljednja tri mjeseca preko 2850 primjera koji se mogu okarakterizirati kao korištenje javnih resursa za izbornu kampanju. Do sada je SIP-u podneseno 78 prijava koje obuhvaćaju 136 različitih pojava koje se u najvećoj mjeri odnose na zloupotrebu javnih resursa i preuranjenu kampanju. SIP je do sada po prijavama TI BiH izrekao 271.000 KM sankcija političkim subjektima. Ipak, novčane kazne SIP-a nisu djelovale odvraćajuće na ključne aktere, jer su se prekršaji ponavljali i postajali učestaliji kako se približavao dan izbora, a nisu uticale ni na promjenu političke kulture i percepcije javnosti, jer su izostale kazne za zloupotrebu javnih resursa i većina ih se svela na preuranjenu kampanju.

Kupovina glasova

Ovakav pristup SIP-a relativizirao je dužnosnike, jer su kazne za prijevremeno vođenje kampanje u javnosti percipirane kao proceduralni prekršaj i nisu privlačile puno medijske pažnje, dok su skoro potpuno nekažnjeno prolazile zloupotrebe javnih sredstva za političku promociju i kupovinu glasova. Prema evidenciji SIP-a od 85 do sada zaprimljenih prijava od različitih subjekata isključivo za zloupotrebu resursa do  Još šest sankcija izrečeno je SNSD-u, PSS-u, BHI, i NPS-u za držanje političkih govora na javnim događajima i promociju javnih radova na društvenim mrežama, gdje je SIP vidio elemente i preuranjene kampanje i zloupotrebe resursa.

Poseban problem je odbijanje SIP-a da sankcionira masovne pojave neizravne kupovine glasova javnim novcem kroz podjelu jednokratnih davanja različitim kategorijama građana. Do sada je TI BiH evidentirao preko 78 milijuna KM podijeljenih kroz jednokratna davanja različitim kategorijama. Najčešće se radi o jednokratnim pomoćima umirovljenicima, socijalnim i drugim kategorijama tempiranim pred izbore. Iako postoji zakonska zabrana izravne kupovine glasova kroz podjelu jednokratnih davanja (osim redovnih i planiranih davanja), SIP je do sada sve prijave TI BIH odbacivao uz navode da se radi o redovnim ili planiranim davanjima.

Šakom i kapom

Najveći iznos od skoro 47 milijuna podijelila je Vlada RS za jednokratnu pomoć umirovljenicima, studentima i učenicima, iako prvobitnim proračunom to uopće nije bilo planirano. SIP je zaključio da u pomoći umirovljenicima od 80 i 120 KM nema zloupotrebe javnih resursa, a takvom stavu usprotivila su se dva člana SIP-a. Još uvijek se čeka odluka o prijavi za podjelu 16 milijuna studentima i učenicima, a radi se o novcu koji nije planiran proračunom, nikad se ranije nije isplaćivao, a mjera je najavljena iz sjedišta političke partije. Slična pojava pomoći učenicima zabilježena je i na Ilidži, a učenicima su uz novčanu pomoć poslane i čestitke aktualnog načelnika Nermina Muzura, koji je i kandidat na izborima.

Gotovo 60% uočenih zloupotreba odnosilo se na intenziviranje javnih radova u predizbornom periodu. Vrijednost radova koji su otvoreni ili započeli u predizbornom razdoblju iznosi preko 745 milijuna KM, prema brojaču javne potrošnje objavljenom na stranici. Evidentirano je 134 primjera nenovčanih pomoći različitim kategorijama birača i 57 primjera povećanja plaća različitim kategorijama. U to spadaju i značajni rebalansi kantonalnih budžeta kojima su pred izbore vršena povećanja plaća budžetskim korisnicima što je konstatirala i misija ODIHR-a. Tu je i 25 primjera plaćenog oglašavanja institucija koje promoviraju kandidate.

Kampanja iz proračuna

Značajno je istaći da SIP kampanju “Srpska te voli” financiranu iz proračuna nije ocijenio kao zloupotrebu javnih resursa za kampanju, iako su kroz nju promovirani kandidati SNSD-a i to u informativnim emisijama RTRS-a, dok su brojni bilbordi zakupljeni u sklopu ove kampanje predstavljali različite proračunske isplate kao zaslugu aktualne vlasti. SIP je obustavio i postupak zbog stranačkih tribina SDA u osnovnim školama u razdoblju zabranjenog vođenja izborne kampanje, a nije utvrđena ni zloupotreba javnih resursa kada su se na službenoj stranici Općine Kupres pojavljivali dužnosnici HDZ-a BiH i poruke same stranke, ponovo zato što nije bilo izravnog poziva građanima da podrže HDZ ili njegove kandidate.

Dodatno treba istaći da su u otkrivanju izbornih nepravilnosti TI BiH-u značajno pomogle prijave građana koji su putem aplikacije reflektor poslali 111 prijava koje su se odnosile na zloupotrebe javnih sredstava, pritiske na zaposlene u javnom sektoru, nuđenje materijalne koristi u zamjenu za glas i zloupotrebu djece za političku promociju, naveo je Transparency International BiH.