PORAZNI REZULTATI ISTRAŽIVANJA: Kuda ide BiH?

Nova anketa Centra za uvid u istraživanje Kosova, BiH, Sjeverne Makedonije i Srbije Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) odražava široki konsenzus da te zemlje ne pripadaju ni Zapadu ni Istoku, prenosi N1.

Unatoč takvom stavu, istraživanje pokazuje da mogućnosti za angažiranje zapadnih institucija postoje širom regije.

“Ovi rezultati jasno pokazuju da se velika igra moći odvija na Zapadnom Balkanu i da su ljudi u regiji rastrgani u smilsu toga kako se uskladiti“, izjavio je Jan Surotchak, viši direktor IRI-a za transatlantsku strategiju.

No, podaci također ukazuju da povećan angažman Zapada od strane transatlantskih institucija može pomoći da se te zemlje čvrsto stave u krajeve demokratskog Zapada.

S iznimkom Kosova (53%), ispitanici iz BiH, Sjeverne Makedonije ili Srbije uglavnom ne smatraju da definitivno pripadaju Zapadu ili Istoku. Istraživanje pokazuje da većina građana navedenih zemalja, uglavnom, podupire zapadni pristup “moralnosti i vrijednostima” i “kulturi i intelektualnom životu”, dok Srbija favorizira ruski pristup.

Što se tiče pitanja kao što su zapošljavanje, zdravstvena zaštita i socijalna pomoć, većina ispitanika u sve četiri zemlje želi imati više zajedničkog s Zapadom no s Rusijom.

Mladi naraštaji bez budućnosti u BiH

Istraživanje je provedeno na prostoru Zapadnog Balkana u studenom 2018. godine a, kada je u pitanju BiH, u njemu je sudjelovalo 1019 ispitanika starijih od 18 godina. Najporazniji rezultat za BiH u ovom istraživanju su po pitanju kuda ide zemlja.

Čak 87% ispitanika misli da Bosna i Hercegovina ide u pogrešnom pravcu, njih svega 9% misli da ide u dobrom pravcu, dok 4% kaže da ne znaju u kojem pravcu ide BiH. Da mladi naraštaji nemaju budućnost u BiH drži 90% ispitanika, njih 5% smatra da tu budućnost ipak imaju, dok 4% nema stav po tom pitanju.

Najveća prijetnja načinu života i budućnosti djece su, po mišljenju ispitanika (32%), otvoreni konflikt, odnosno rat. Odmah slijede migracije i demografske promjene (20%), te terorizam, ekstremizam i političko nasilje (16%). Nešto manje, 10%, pripada bankrotu i nestanku socijalnog sustava, 9% smatra da je to propast financijskog sustava, dok 6% smatra da je to gubitak kulture, vrijednosti i načina života.

Podijeljenost u pogledu članstva u NATO-u, pozitivan stav prema ulasku u EU

Građani BiH su i u ovom istraživanju, kao i u prethodnim, duboko podijeljeni kada je u pitanju članstvo u NATO-u, pozitivni po pitanju ulasku u EU, te iznimno nezadovolji smjerom u kojem se kreće BiH.

Prema rezultatima istraživanja, 38% ispitanih građana podupire ulazak BiH u NATO, 23% njih je protiv ulaska, 15% smatra da BiH treba bliže surađivati ali ne i ući u Savez, 14% smatra kako bi najbolji model bio komunikacije bez suradnje, dok ih svega 10% ne zna bi li BiH trebala ući u NATO.

Osobni pogledi stanovništva kada je u pitanju NATO su sljedeći: njih 17% na tu sigurnosno-političku organizaciju gleda pozitivno, 33% smatra ju djelomično pozitivnom, 23% vrlo negativnom, 16% djelomično negativnom, dok 11% nije imalo mišljenje.

Unatoč zastoju u europskim integracijama, u studenom prošle godine za ulazak u EU kroz glasanje na referendumu bi bilo 71% stanovništva naše zemlje, 15% je bilo protiv, 7% ne bi izašlo na eventualni referendum, dok 6% nije znalo kako bi se izjasnilo. Osobni pogledi građana BiH kada je u pitanju EU pokazuju određenu dozu nepovjerenja da može donijeti promjene. Tako njih 32% smatra da bi članstvo donijelo promjene, iako ne vidljive, 29% ih je stava da ne bi donijelo nikakve promjene niti bi one bile vidljive, 28% smatra da bi donijelo vidljive i značajne promjene, dok je čak 11% njih bilo neopredijeljeno.

Većina ispitanih, njih 53%, smatra da BiH ne pripada ni Istoku ni Zapadu, da pripada Zapadu smatra 25%, Istoku se priklonilo 10%, dok 11% nema stav o tome kojoj od interesnih sfera pripada naša zemlja. Sukladno tome, 45% ispitanika u BiH nema preferencu kada su u pitanju investicije, 19% preferira investicije koje dolaze s Zapada, odnosno iz EU-a i Njemačke, 14% preferira Rusiju, 13% se nije izjasnilo, 6% stavlja Tursku ispred svih ostalih uključujući EU, Kinu i Rusiju, dok samo 2% ističe na prvo mjesto Kinu.

Europa kao prvi izbor

Po pitanju povezanosti BiH sa Zapadnom Europom ili Rusijom po pitanju standarda i zaposlenja, 72% ispitanih smatra Europu prvim izborom, za Rusiju se opredijelilo njih 16%, dok se njih 12% nije izjasnilo.

U oblasti kulture i intelektualnog života, 60% je na strani Europe, 25% na strani Rusije dok je 15% odlučilo da nisu opredjeljeni ni za jednu od tih opcija. Kada se radi od moralnosti i vrijednostima, Europu kao prvi izbor vidi 58% ispitanika, Rusiji se priklonilo 26%, dok je njih 16% ostalo u sredini.

Zdravstveni sustav, mirovine i socijalne prinadležnosti Europe daleko su bliže 71% ispitanika, 17% ih misli da te kategorije bolje opslužuje Rusija, dok je njih 13% bilo neodlučeno.

Građani BiH, prema ovom istraživanju najveći broj vijesti i informacija na dnevnoj razini dobiva preko javnih emitera (51%), online mediji imaju potporu 17%, dok komercijalne TV i radio postaje imaju potporu 12% ispitanih.

Kontakti s članovima obitelji i prijateljima je u 7% slučajeva osnovni izvor informacija, dnevne novine u BiH su najbolji izvor informacija za 3% ispitanih, dok je 10 posto odbilo dati odgovor na to pitanje, prenosi N1.