Poskupjeli i lijekovi, najviše vitamini i dodaci za imunitet
Novčanici bh. građana iz mjeseca u mjesec sve su prazniji, čemu svjedoče i brojne statistike u kojima se prikazuje koliko je novca potrebno mjesečno izdvojiti za osnovne životne namirnice u odnosu na mjesečne prihode, piše Večernji list BiH.
Izdvajaju velike iznose Uz rast cijena osnovnih životnih namirnica, bh. građani ogromne iznose novca izdvajaju i za lijekove, posebice sada u vremenu pandemije koronavirusa, kada je, uz već postojeće terapije, potrebno uvrstiti vitamine i dodatke prehrani za jačanje imuniteta. No, da situacija u BiH nije nimalo dobra, najbolje pokazuje činjenica da građani za lijekove izdvajaju znatno više novca od drugih u regiji.
Primjera radi, na lijeku čija je cijena 1000 maraka ljekarna u Republici Srpskoj može zaraditi 200 KM, dok one u Federaciji zarade 250, u Hrvatskoj 100 KM, Crnoj Gori 180 KM, a u Srbiji zarade svega petnaestak maraka
Kako je pokazalo istraživanje, devet od trinaest promatranih najprodavanijih lijekova u BiH najskuplje je u regiji, zbog čega su najodgovornije sve razine vlasti. Upravo zbog ovakvih razlika u cijenama bh. građani po svoje lijekove odlaze u susjedne zemlje, a jedna od njih je i onkološka pacijentica Vildana Mlakić, koja se bori i s kroničnim oboljenjima.
“Invalidska mirovina mi je 210 maraka, što ni blizu ne može pokriti moju potrebu za lijekovima. Nekada i više novca nego što imam trošim na suplemente i Plavix, lijek koji ne smijem preskakati. Taj lijek ovdje stoji 25 KM, u Srbiji je 15 KM jeftiniji. A da ne spominjem ostale lijekove za tlak, štitnu žlijezdu…, koji idu na recept”, kazala je ova onkološka pacijentica za N1.
Primjer s cijenama lijekova navodi i Verica Tadić iz Udruge žena oboljelih od raka dojke “Iskra”. “Imam članicu koja ima metastaze na kostima. Njezin lijek ovdje stoji 6000 KM, a ona ga nabavlja u Srbiji za 4400. Razlika u kutiji nije mala, to je 1600 KM”, objasnila je Verica Tadić.
Inače, analiza je pokazala kako nadzor nad tržištem koje vrijedi više od 700 milijuna KM u BiH praktički ne postoji, što najviše odgovara veletrgovcima i lancima maloprodajnih ljekarni u BiH
“Veletrgovci i lanci maloprodajnih ljekarni u BiH imaju najvišu dobit u odnosu na regionalna tržišta. Pravilnik o načinu kontrole, oblikovanja cijena i lijekova te načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH ide najviše na štetu bh. građana”, kazao je Uroš Vukić iz Udruge “Misli dobro”. Na razliku u cijeni lijeka koju plaćamo svi mi, kao pacijenti i građani, utječu niža maloprodajna marža (u Srbiji 12 posto u odnosu na 20 do 25 posto u BiH) i niža stopa PDV-a (u Srbiji 10 posto u odnosu na 17 posto u BiH). Stručnjak u oblasti farmakologije Mirsad Šabaredžović za Avaz je kazao kako je rezultat ovog istraživanja itekako poznat stručnoj javnosti u BiH.
“Predlagao sam da se ide u određivanje cijena na osnovi farmakoekonomske studije, a taj model uzimao bi u obzir BDP, razinu potrošnje i razvijenost zdravstvenog sustava. Tek tada došlo bi do realne i znatno niže cijene lijekova. Prema mojim izračunima, cijene lijekova u prosjeku bi bile niže od 15 do 20 posto”, objasnio je.
Određivanje cijena Prema njegovim riječima, sve se na kraju krajeva svodi na politiku, odnosno, kako kaže, utjecaj politike na tržište lijekova. – Visoke cijene posljedica su nepotrebno kompliciranog političkog sustava u državi koja ima krajnje neuređeno tržište lijekova – zaključio je Šabaredžović u razgovoru nedavno za Avaz. Podsjetimo, veća poskupljenja u BiH bilježe se od početka pandemije, a najviše su poskupjeli suplementi, odnosno dodaci prehrani, vitamini, a potom su počeli poskupljivati i lijekovi koji dolaze na tržište u BiH, ističu iz Centra za zaštitu potrošača i razvoj zajednice “Don” u Prijedoru.
Izvršna direktorica Murisa Marić kaže kako većina ljekarni poskupljenja pravda povećanjem nabavnih cijena, ali s pravom bi se, kako navodi, dalo postaviti i pitanje je li to baš tako.
