Posljednja izolirana plemena

Posljednja izolirana plemena

Da, svijet je međusobno povezan i to više nego ikad prije, ali na svijetu ipak postoje narodi koji nikad nisu čuli za tehnologiju, ua restorane, za kino i slične stvari koje su nama dio svakodnevice. Fascinantno je pomisliti da te male skupine ljudi nisu svjesne slijetanja na Mjesec, nuklearnog oružja, Interneta, Donalda Trumpa, Europe, Rolling Stonesa, Davida Bowieja i slično. Sve što znaju je njihovo neposredno okruženje, i to je poprilično to. – prenose 24sata.hr

Vjerojatno postoji nekoliko njih koje tek treba otkriti, ali za sada, pogledajmo neke od onih kojih smo svjesni – tko su, gdje su i zašto ostaju u izolaciji.

Nekontaktno pleme je skupina ljudi koji nisu imali bitan izravan kontakt sa modernom civilizacijom. Najviše su vidjeli tragove helikoptera ili aviona ili su otjerali bilo koje znatiželjne moderne ljude. Oni nisu dopustili civilizaciji da prodre u njihove domove ili da promijene svoj obrazac postojanja, a zadivljujuća je činjenica da je riječ o stotinu plemena i ljudi netaknutih, netaknutih čija kultura, jezik, odijevanje, hrana i sl. ostaju neizmijenjeni od zapadnog ili vanjskog utjecaja.

Pleme Sentinelezi

Sentineli su stanovnici sjevera otoka Sentinel unutar Indijskog oceana. Zemljište sjevernog Sentinela može se naći na otoku Andaman u Indiji. O njihovom načinu života zna se vrlo malo, a pretpostavlja se da su prije oko 60.000 godina došli iz Afrike.

Oni borave u šumama unutar otoka Sentinel, u izgrađenim nastambama i kolibama.

Govore sentinelski jezik koji nije razumljiv. Bave se lovom i skupljanjem plodova. Ne znaju brojiti dalje od tri, ne poznaju vatru ni poljoprivredu. Spadaju u rijetke nekontaktirane domorodačke narode. Po procjenama ih ima oko 250.

Više

Poznati su po svojoj negostoljubivosti. Sve strance koji se približe ili nađu na otoku pobiju strijelama. Veliki potres i cunami 2004. nije ih uništio te se čini da ih je nekoliko preživjelo događaj. Iz helikoptera uočena je nekolicina muškaraca koja je bacala kamenje i ispaljivala strijele u smjeru letjelice kako bi se obranila od nepoznatog predmeta u zraku.

Oni preživljavaju lovom, ribolovom i sakupljanjem jestivih biljaka.

Od 1967. godine indijske su vlasti pokušavale stupiti u kontakt sa Sentinelima. Davne 1880. godine britanske su vlasti planirale oteti člana plemena, dobro se ponašati prema njemu u zatočeništvu, a zatim ih pustiti natrag na otok kako bi pokazao drugima dobrotu. U pitanju su bili planirani posjeti u kojima bi se domorocima ostavljali ‘darove’, primjerice kokosov orah na obali te ih se na taj način pokušavalo privoljeti na komunikaciju i promijeniti njihov neprijateljski stav prema gostima.

Šezdesetih i sedamdesetih godina indijske vlasti, vojnici i antropolozi pokušali su uspostaviti kontakt u nekoliko navrata, ali pleme je često trčalo i skrivalo se unutar džungle.

Nekoliko ekspedicija i susreta završili su tragično. Primjerice, 2006. godine Sentineli su ubili dva ribara koji su nezakonito lovili ribu u blizini otoka, a u studenom 2018. ubili su i američkog turista koji je potkupio lokalne ribare da ga dovedu do otoka.

Oni su i dalje neki od najizoliranijih ljudi na Zemlji.

Nekontaktirana plemena Brazila

Prostrana područja brazilske Amazone, posebno u dubinama zapadne države Acre dom su za čak 100 netaknutih plemena.

Kao što se često svjedočilo kroz noviju povijest, bolesti dišnog sustava uobičajene u suvremenom društvu mogu vrlo brzo izbrisati mnoga plemena. Od 1987. Brazilske vlasti zabranile su bilo kakav kontakt javnosti s izoliranim plemenima zbog straha od raznih zaraza koje bi mogle pogoditi plemena koja nisu razvila imunitet na različite bakterije koje ljudi prenose.

O tim izoliranim skupinama zna se vrlo malo, ali sve su to različita plemena s različitim kulturama. Skloni su izbjegavati kontakt s bilo kim tko pokušava uspostaviti kontakt, prvenstveno zbog prethodnih susreta koji su se pokazali katastrofalnima. Neki se skrivaju unutar šuma, dok se drugi brane kopljima i strijelama.

Tako su pripadnici plemena Awa u Brazilu nomadski lovci bez stalnih naseobina. Oni mogu u samo nekoliko sati sagraditi privremenu nastambu u kojoj borave po nekoliko dana, a potom je napuštaju i kreću dalje u potrazi za lovinom. Najveće prijetnje njihovom opstanku su ilegalna sječa šuma i šumski požari. Od svih plemena, Awa se smatra najugroženijim.

Kawahive su još jedan primjer, a videosnimka plemena iz 2011. godine izazvala je pažnju širom svijeta. Poznatiji pod nadimcima ‘niski ljudi’ ili ‘ljudi crvenih glava’, s ukupno 30 članova, pripadnici ovog plemena naseljavaju prostor u blizini brazilskog grada Colnize. I dok ih vanjske prijetnje tjeraju voditi nomadski način života, postoje dokazi da je ovo pleme nekada živjelo u uređenim naseljima. Poznati su po veoma razrađenom sustavu ljestvi koje su gradili na drveću kako bi lakše prikupljali med. Zemljište koje zauzimaju dobilo je službenu zaštitu.

Čini se da su druga plemena staloženija, a to i prikazuju zračne snimke. Na nekim snimkama vidljiva su plemena koja žive u komunalnim kućama i sade usjeve. Poznato je da države Rondônia, Mato Grosso i Maranhão sadrže mnoštvo sve manjih, netaknutih plemena.

Jedan čovjek živi duboko u prašumi na teritoriju Tanaru u državi Rondônia, a on uvijek napada svakoga tko priđe bliže. Njegov je jezik potpuno neprevodiv, a kultura njegovog bivšeg plemena i dalje ostaje misterija. Osim što posjeduje osnovne vještine uzgoja usjeva, on također voli praviti rupe, bilo da se sakrije ili zarobi životinje koje prolaze. Sve što se sa sigurnošću zna je da će, kada umre, njegovo pleme biti ništa drugo nego uspomena.

Plemena u Južnoj Americi

Postoje još i neka plemena u Peruu, Boliviji, Paragvaju i možda Venezueli. Sve u svemu, o njima se vrlo malo zna u usporedbi s brazilskim.

Smatra se kako imaju slične ali još uvijek različite kulture kao i Masco Piro, nomadska skupina peruanskih naroda koji su preživjeli desetljeća agresivne siječe šuma. Neki su čak i namjerno stupili u kontakt s vlastima nakon bijega od narko-kartela.

Većina se, poput Nantija, sada promatra samo helikopterom.

U prašumama istočnog Ekvadora članovi naroda Huaorani idu okolo s zračnim puškama i love majmune. Pravi su eksperti u penjanju na drveće i vrebanju primata, koje ubijaju otrovnim strelicama ispaljenih iz zračnih puški. Huaorani žive između rijeka Curaray i Napo na istoku zemlje.

Taromenane i Tagaeri ima oko 300, a drvosječe ih ponekad ubiju tražeći dragocjeno drvo od mahagonija.

Slična je situacija i s obližnjim narodima, gdje samo određeni segmenti plemena poput Ayorea iz Bolivije, Carabaya iz Kolumbije i Yanomamija iz Venezuele / Brazila ostaju potpuno izolirani i kontinuirano izbjegavaju kontakt sa suvremenim svijetom.

 

Nekontaktna plemena zapadne Papue

Na zapadnom dijelu otoka Nove Gvineje živi oko 312 plemena, od kojih su 44 netaknuta. Planinsko područje prekriveno je gustim šumama, što znači da vjerojatno postoji i još više njih, koji nisu uočeni. Najpoznatiji su Korowai, Asmati, Dani i Yali.

Mnoga od ovih plemena izbjegavaju kontakt mirno ili agresivno, prvenstveno zbog ophođenja indonezijske vlade. Zabilježeno je mnoštvo kršenja ljudskih prava otkako su stigla 1963. godine, uključujući ubojstva, silovanja i mučenja.

Plemena su općenito podijeljena u dvije sorte. Oni koji žive uz obalu lutaju močvarama i preživljavaju lovom i ribolovom. U središnjoj regiji, koja je na visokoj nadmorskoj visini, uzgaja se slatki krumpir, a domaće životinje su svinje.

Malo se toga zna o njima. Istraživačima, organizacijama za zaštitu ljudskih prava i novinarima vlasti također zabranjuju istraživanje regije.

Moguće je da se netaknuta plemena još uvijek skrivaju u drugim gusto pošumljenim dijelovima svijeta, uključujući Maleziju i dijelove središnje Afrike, ali to je ne možemo znati. Ako ih ima, možda je najbolje da ih ostavite na miru, piše IFL Science.

/Izvor: 24sata.hr/

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar

Marketing