POVIJESNI ZAGRLJAJ ‘Jedinstvo je na dobrom putu. Dvije Crkve mogu surađivati’
Papa Franjo i ruski pravoslavni patrijarh Kiril u petak su izrazili želju za „obnovom“ jedinstva kršćana i pozvali na njihovu zaštitu na Bliskom istoku u povijesnoj zajedničkoj izjavi potpisanoj u Havani.
Papa Franjo i ruski pravoslavni patrijarh Kiril susreli su se na Kubi. Poglavari Istočne i Zapadne crkve zagrlili su se po prvi put nakon njihova raskola prije gotovo tisuću godina.
Po završetku razgovora nabijenog emocijama, prvog takvog susreta nakon gotovo tisuću godina od crkvenog raskola, poglavari Katoličke crkve i vodeće Pravoslavne crkve izrazili su žaljenje “zbog rana nanijetih sukobima između kršćana u dalekoj ili bliskoj prošlosti”.
“Svjesni brojnih zapreka koje još treba prevladati, nadamo se da će naš susret pridonijeti obnovi tog jedinstva po volji Božjoj”, naglasili su u zajedničkoj izjavi potpisanoj po završetku dvosatnog razgovora u salonu zračne luke u Havani.
“Jedinstvo je na dobrom putu. Razmijenili smo mišljenja jasno i bez tabua”, komentirao je Jorge Bergoglio novinarima razgovor s Kirilom. “Dvije Crkve mogu surađivati kako bi zaštitile kršćane u cijelom svijetu”, rekao je novinarima Kiril.
Kako se i očekivalo, dvojica poglavara pozvala su međunarodnu zajednicu da “hitnim akcijama” pomogne kršćanima na Bliskom istoku.
“Pozivamo međunarodnu zajednicu na hitne akcije kako bi se spriječilo da kršćani budu protjerani s Bliskog istoka (…) U Siriji i Iraku, nasilje je već odnijelo tisuće života, ostavljajući milijune ljudi bez krova i bez sredstava”, stoji u tekstu.
“Humanitarna pomoć velikih razmjera neophodna je za narode koji pate i za brojne izbjeglice u susjednim zemljama,” kazali su.
Kršćani su protjerani zbog rata u Siriji i širenja osvajačke džihadističke skupine Islamske države u regiji.
Mi smo braća
Povijesni susret dvojice poglavara počeo je zagrljajem nakon čega su se više puta poljubili u obraz i kratko razgovarali smiješeći se pred kamerama nekolicine fotografa u salonu u zračnoj luci Jose Marti.
“Napokon smo se susreli, mi smo braća”, izrazio je zadovoljstvo papa Franjo, dodavši: “Očito je ovo Božja volja”.
“Sada su stvari jasnije”, rekao je pak ruski patrijarh s bijelom bradom i “kukolom” na glavi, tradicionalnim bijelim pokrivalom sa znakom križa.
Nakon trosatnog zaustavljanja na Kubi, 79-godišnji papa Franjo poletio je za Meksiko gdje počinje petodnevni posjet.
“To je putovanje puno obećanja koje smo toliko željeli moj brat Kiril, ja sam i Meksikanci”, izjavio je papa novinarima u zrakoplovu kojim je putovao do Havane.
Riječ je o razgovoru koji je Vatikan pokušavao uzalud organizirati desetljećima, a konačno je pripremljen u najvećoj tajnosti sve do zadnjeg trenutka jer su otpori iz patrijaršije bili veliki. Razlozi su bili nepovjerenje prema Katoličkoj Crkvi, doživljavanoj kao prozelitističkoj te ukrajinska kriza u kojoj su grkokatolici stali uz vladu u Kijevu protiv proruskih separatista, iako je Sveta Stolica izbjegavala otvoreno osuditi politiku ruskog predsjednikaVladimira Putina u Ukrajini.
“Rusija može dati mnogo” za svjetski mir, nedavno je izjavio papa Franjo.
Razgovor su pripremali metropolit Hilarion, ravnatelj za vanjske odnose u Moskovskoj patrijaršiji i švicarski kardinal Kurt Koch, predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana.
Razgovor u četiri oka s Kirilom, koji je na Kubu doputovao u četvrtak, bio je prvi susret nekog poglavara Katoličke crkve i patrijarha najveće među Pravoslavnim crkvama (više od 165 milijuna od 250 milijuna pravoslavnih vjernika) nakon raskola između Rima i Carigrada 1054. godine.
Taj raskol između katolika i pravoslavaca bio je skopčan s teološkim, ali i povijesnim razlozima: karolinški Zapad je htio imati utjecaj na čitav kršćanski svijet, a Istok je htio zadržati svoju autonomiju.
Nakon presudnog susreta Pavla VI. i Atenagore 1964. u Jeruzalemu, bilo je brojnih susreta i zajedničkih izjava papa i carigradskih patrijarha, koji su teoretski duhovni poglavari pravoslavnog svijeta, ali su izravno nadležni samo za 3,5 milijuna vjernika. (Hina)
