Naknade osobama s invaliditetom u Federaciji više nego udvostručene

Korisnici sa 100-postotnim invaliditetom koji ostvare sva tri prava nakon drugog usklađivanja ove godine primat će 897,35 KM mjesečno, dok je na početku mandata federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića taj iznos iznosio 403,37 KM, priopćilo je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

Nakon prvog usklađivanja, najveći zbroj prava bio je 867 KM, a nakon drugog bit će veći za gotovo 494 KM u odnosu na početak mandata, odnosno za 122,5 posto. To znači, prema podacima Ministarstva, da su se naknade tijekom mandata više nego udvostručile.

Naknade za osobe s invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine prethodno su bile zamrznute na 14 godina. Najveći zbroj tri prava za osobe sa 100-postotnim invaliditetom bio je 403,37 KM, dok je za osobe s 90-postotnim invaliditetom iznosio 219,52 KM.

Danas gotovo 60.000 osoba s invaliditetom ima pravo na osobnu invalidninu, naknadu za njegu i pomoć druge osobe te ortopedske dodatke, dok su se proračunska izdvajanja za prava osoba s invaliditetom tijekom mandata povećala sa 142 na 336 milijuna KM.

Ministarstvo navodi da promjena u ovom mandatu nije povezana samo s povećanjem iznosa naknada, već i s pristupom koji nastoji povezati materijalna prava sa zapošljavanjem, obrazovanjem, pristupačnošću, životom u zajednici i većom vidljivošću osoba s invaliditetom.

Prvi korak prema povećanju naknada učinjen je 2023. godine, nakon razdoblja u kojem se njihova visina nije mijenjala od 2009. godine. Donesen je Zakon o jedinstvenim načelima i okviru materijalne potpore osobama s invaliditetom, kojim se na jednom mjestu uređuju osnovna načela zaštite, postupak ostvarivanja prava i način izračuna naknada.

Zakonom se kao osnovna materijalna prava utvrđuju osobna invalidnina, naknada za njegu i pomoć druge osobe te ortopedski dodaci za osobe s 90 i 100 posto invaliditeta.

Osnovica za njihov izračun vezana je za 50 posto braniteljske osnovice, čime je uspostavljen sustav prema kojem naknade više ne bi trebale godinama ostati na istoj razini.

Od 2026. godine, nakon donošenja novog Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, naknade se, poput mirovina, usklađuju dva puta godišnje.

Prvo ovogodišnje usklađivanje iznosilo je 11,2 posto, nakon čega je najviši zbroj sva tri prava povećan s približno 780 na 867 KM, uz retroaktivnu isplatu razlike za prva četiri mjeseca u godini.

Drugo usklađivanje trebalo bi iznositi dodatnih 3,5 posto

S obzirom na to da se novo povećanje izračunava na već povećanu osnovicu, ukupno povećanje naknada tijekom 2026. godine iznosit će približno 15,1 posto, a najviši zbroj triju prava iznosit će 897,35 KM.

Prema planiranoj dinamici, povećane rujanske naknade isplaćivat će se od 10. listopada, zajedno s razlikama za srpanj i kolovoz.

Zakon o jedinstvenim načelima, uz tri osnovna novčana prava, prepoznaje i potrebu za profesionalnom rehabilitacijom, prednošću pri zapošljavanju, podrškom u ranom razvoju, osobnom i radnom pomoći, asistivnom tehnologijom i razumnom prilagodbom.

Međutim, provedba zakona pokazala je problem s odredbom o pregledima za djecu, zbog čega su u prvoj godini njegove primjene pripremljeni i usvojeni amandmani kojima se ukida obveza obavljanja pregleda nakon navršenih 15 godina.

Promjena se odnosi na djecu koja dobiju rješenje nakon stupanja na snagu amandmana. Time se ukida obveza da dijete i obitelj ponovno obave liječnički pregled samo zato što su navršili 15 godina, iako se radi o trajnom zdravstvenom stanju kod kojeg ne postoji medicinsko ili životno opasno opravdanje za ponovno dokazivanje invaliditeta, navodi Ministarstvo.

Tijekom ovog mandata pripremljena je i usvojena Strategija za poboljšanje prava i položaja osoba s invaliditetom u Federaciji BiH za razdoblje 2025.-2030. Od isteka prethodne strategije 2021. godine, Federacija nije imala kontinuitet strateškog dokumenta na kojem bi se temeljile politike u ovom području.

Nova strategija obuhvaća pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama, javnim prostorima, informacijama i drugim područjima svakodnevnog života. U njezinoj izradi, osim institucija, sudjelovale su organizacije osoba s invaliditetom, stručnjaci, akademska zajednica i međunarodni partneri.

Usvojen je i prvi Akcijski plan deinstitucionalizacije u Federaciji BiH, koji predviđa razvoj usluga u lokalnim zajednicama i postupnu transformaciju ustanova socijalne zaštite.