Povijest Rame: Fra Martin Gabrić i područje pastorizacije
Fra Martin je bio jedan od više franjevaca iz 18. stoljeća, priimenka Gabrić.[1] Po prezimenu bi se zaključilo da je iz travničkog kraja. Robert Jolić navodi da je podrijetlom iz Dobretića, te da je bio u rodu s biskupom fra Markom Dobretićem. Ne znamo kad je rođen. Umro je 18. ožujka 1745. u Duvnu, vjerojatno u Gornjoj Bukovici. Bio je duvanjski župnik barem od 1741. kada ga u izvješću s vizitacije spominje biskup Dragićević.[2]
Kao kapelana u župi Lašva 1732. godine, u doba kuge, spominje ga Lašvaninov ljetopis.[3] Sačuvani dijelovi matica krštenih župe Lašva iz 1733.-1734. i bilješke matičnih upisa iz 1735. potvrđuju da je u toj župi bio u službi navedenih godina.[4] U Lašvu je došao vjerojatno odmah nakon službe u župi Rama.
Ne treba zaboraviti da su skopaljsko područje po smirivanju ratnih neprilika pastorizirali franjevci iz Rame. Upisi fra Martina Gabrića od 1728. do 1730. pokazuju da su franjevci iz Rame pohodili i Kupres, koji je kasnije, do formiranja samostalne kapelanije, bio dio skopaljske župe, što potvrđuju izvješća biskupa Delivića iz 1737. i Dragićevića iz 1741. godine.
Izvori:
[1] Fra Ivan Gabrić I. (u. 1706.), fra Grgo Gabrić (u. 1707.), fra Petar Gabrić (u. 1729.), fra Ivan Gabrić II. (u. 1762.), fra Filip Gabrić (u. 1775.), fra Ivo Gabrić III. (u. 1777.), fra Stjepan Gabrić (u. 1784.), fra Filip Gabrić (u. 1810.).
[2] Robert JOLIĆ, Leksikon hercegovačkih franjevaca, Mostar 2011., 143.
[3] Nikola LAŠVANIN, Ljetopis, Sarajevo, Zagreb, 2003., 206.
[4] Arhiv Franjevačkog samostana u Fojnici; Miroslav DŽAJA, Kratki osvrt na isječak matice krštenih župe lašvanske, Dobri pastir, Sarajevo 1956, 293.-302.
Piše: Anto Ivić
