Prašuma Јanj kod Šipova uvrštena na UNESCO-vu listu
Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a 29. srpnja proglasio je prašumu Јanj kod Šipova prirodnim dobrom od svjetskog značaja u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe”.
Prirodno dobro od svjetskog značaja “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe” proširene su sa lokalitetima iz još šest država, potpisnica UNESCO Konvencije o zaštiti prirodne i kulturne baštine i to s lokalitetima iz Češke, Francuske, Sjeverne Makedonije, Poljske, Švicarske i Bosne i Hercegovine. Među 15 novih zaštićenih područja u okviru ove serijske nominacije nalazi se i prašuma Janj kod Šipova, saopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Prašuma Јanj je strogi prirodni rezervat, površine od 295 hektara, od kojih je izdvojeno 58 hektara u kojima je zabranjeno iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska djelatnost. Prašumu čine stabla bukve, jele, javora, brijesta, jasena i smreke
Lokaliteti svjetske baštine UNESCO-a “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe” trenutačno su najveće serijsko dobro Svjetske baštine. Sa 94 lokaliteta u 18 zemalja, jedino je mjesto svjetske baštine u svijetu koje povezuje toliko komponenata. Obuhvaća područja u Albaniji, Austriji, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Hrvatskoj, Češkoj, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švicarskoj i Ukrajini. To zahtijeva prekograničnu suradnju i oslikava bliski odnos bukove šume s europskom kulturom.
Bukove šume su sjenovite i ljeti izgledaju mračno, a mogu se čak činiti i siromašnima vrstama u usporedbi s nekim mješovitim listopadnim šumama. To se, međutim, sigurno ne odnosi na bukovu šumu u njenom prirodnom stanju. Bukove šume s visokim udjelom starog rasta i stajaćeg i ležećeg mrtvog drveta pružaju idealno stanište mnogim vrstama flore i faune. Procjenjuje se da u bukovim šumama ima do 10 000 vrsta životinja.
Podsjećamo kako se na ovoj prestižnoj Listi svjetske baštine nalaze područje Starog mosta Starog grada Mostara, mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu te stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici.
T.M.I.,KT
