fbpx
Prečicom do parlamenta

Prečicom do parlamenta

Zbog načina na koji se formiraju stranačke izborne liste za izbor zastupnika u tri najviša parlamenta u BiH, otvara se mogućnost da političari koji ne dobiju povjerenje građana u parlamente uđu prečicom, preko kompenzacijskih lista.

Ako se pogledaju izborni rezultati sa općih izbora iz 2014. godine, može se vidjeti da je svaki četvrti zastupnik u Zastupničkom domu BiH, Narodnoj skupštini RS i Zastupničkom domu FBiH u parlament ušao ne zato jer je dobio povjerenje građana, već zato što su ih stranački šefovi stavili na kompenzacijske liste. Iz dostupnih materijala na internet siteu Središnje izborne komisije BiH može se vidjeti da je nekoliko predsjednika političkih stranaka u parlament ušlo a da za njih nisu glasovali građani, već zato jer su ih stranke stavile na kompenzacijske liste, pišu Nezavisne novine.

Maksida Pirić, glasnogovornica SIP-a BiH, kaže da su kompenzacijski mandati propisani Izbornim zakonom BiH, kako bi se osiguralo da se kompenzira nedovoljna proporcionalnost na nivou entiteta. Prema našem izbornom zakonodavstvu, kompenzacijski mandati služe da bi se zadovoljila etnička i spolna struktura među izabranim zastupnicima. Međutim, postavlja se pitanje na koji način bi kompenzacijske liste trebale biti sastavljane. Prema riječima Pirićeve, politička stranka ima pravo da sastavi listu kandidata za kompenzacijske mandate kako sama želi, a u parlament će ući kandidati na vrhu liste, bez obzira na to da li su dobili ili nisu dobili povjerenje građana. “Teoretski, može se dogoditi da prvi na kompenzacijskoj listi ne osvoji nijedan glas građana, on ipak dobija kompenzacijski mandat”, ističe ona.

Vehid Šehić, direktor Foruma građana Tuzla i bivši predsjednik SIPa, ističe da nije upitno postojanje kompenzacijskih listi, nego kako se kandidati na njih postavljaju. “Moglo bi se, recimo, razmisliti da se kandidati ne određuju unaprijed, nego da kompenzacijske mandate dobiju oni koji su osvojili najviše glasova, a nisu mogli ući na redovne liste”, navodi Šehić. On bi, kako kaže, išao i korak dalje: predložio bi da se u domove naroda ne mogu imenovati izaslanici koji nisu osvojili povjerenje građana na redovnim listama. “Neću o imenima, ali znam nekoliko izaslanika koji nisu prošli kaozastupnici, pa sad kao izaslanici žele da se dokažu pa su često najradikalniji i najglasniji”, kaže on.

Dario Jovanović, direktor projekta Pod lupom – Koalicije za slobodne i poštene izbore, kaže da postoje i dobre i loše strane. “Kompenzacijske liste su korisne jer osiguravaju pravedniji sustav raspodjele mandata po političkim subjektima. One u obzir uzimaju “rasute glasove” po izbornim jedinicama i političkim subjektima, te doprinose da svi dobiju što je više moguće srazmjeran broj mandata u odnosu na ukupan broj osvojenih glasova na izborima, na nivou entiteta”, navodi on.

Sa druge, pak, strane, kaže da one nerijetko služe i kao instrument dodatnog osiguranja da će pojedini kandidati na izborima dobiti mandat i ako ne dobiju dovoljan broj glasova na redovnim listama. “U prošlosti smo imali slučajeve da su pojedini nositelji na kandidatskim listama također nositelji na kompenzacijskim listama, što je jasan znak da pojedini kandidati za svaki slučaj pokušavaju osigurati mandat kroz kompenzacijske liste ukoliko izostane podrška građana za njih. S tim u vezi, izborni legitimitet zastupnika koji su dobili mandat kroz kompenzacijske liste može, ali i ne mora s obzirom na postojanje više izbornih jedinica, biti manji od izbornog legitimiteta kojeg imaju zastupnici birani na redovnim kandidatskim listama”, zaključuje on.

/Izvor: Bljesak.info/

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar