Prijeti li BiH nestašica hrane
Za razliku od Velike Britanije i pojedinih europskih zemalja koje se ovih dana suočavaju s praznim policama marketa, bh. građani ne moraju brinuti za taj scenarij, kažu u udruženjima poljoprivrednika.
Prijeti li nam nestašica hrane – pitanje je od kojeg mnogi strahuju zbog galopirajuće svjetske krize. Dodatno zabrinjava to što je tržište Bosne i Hercegovine ovisno o uvozu. Koliko hrane proizvodimo i čekaju li nas prazne police u trgovinama, poput pojedinih europskih zemalja, donosi BHRT.
Oni koji žive na selu i proizvode hranu, na pitanje prijeti li nam nestašica imaju jasan odgovor.
“Svi smo mi tu negdje, imamo nekoga sa sela, zašto ne doći vikendom, malo da se odmore i proizvedu hrane.”, kaže oljoprivrednik Đorđe Vakčić.
Međutim, nije sve tako jednostavno
Zbog dugogodišnje nebrige nadležnih i rastućih troškova proizvodnje, sve je manje onih koji proizvode.
Vlasnik tvornice za preradu povrća Mladen Lazić kaže kako nijedan od političara nije došao na selo osjetiti čar proizvodnje i kako sve funkcionira.
“Je li problem da se država okrene prema nama, da država napravi robne rezerve, ja mogu proizvesti tisuću tona krumpira lagano, luka 500 tona lagano za robne rezerve za godinu dana, ali nema novca”, kaže Lazić.
Za razliku od Velike Britanije i pojedinih europskih zemalja koje se ovih dana suočavaju s praznim policama marketa, bh. građani ne moraju brinuti za taj scenarij, kažu u udruženjima poljoprivrednika. Međutim, potrebno je na vrijeme reagirati, jer ako se trend odlaska stanovništva nastavi, hranu neće imati tko proizvoditi.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo ističe kako zemlje ima napretek, ali je nema tko obrađivati.
“I onaj tko ima ne želi proizvoditi pa bacati, ali da će nam prijetiti nestašica, čisto sumnjam, malo smo mi tržište, lako je ovo opskrbiti hranom.”, kaže Bićo.
Predsjednik Udruženja mljekara RS Vladimir Usorac navodi kako mladih nema i nitko ne želi raditi na imanjima
“Nema farmera u Republici Srpskoj kome ne fali radnik. Europi nitko ne želi raditi poljoprivredu i to je glavni problem, zemlja traži čovjeka da ore”, kaže Usorac.
Situacija je ove godine nešto povoljnija zbog većih poticaja za proizvodnju koji su motivirali ratare, ali treba razmišljati dugoročno, kažu sugovornici BHRT-a.
Boško Radić iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice smatra kako građani BiH ne trebaju paničariti.
“Što se tiče same Republike Srpske, bit će dovoljno brašna jer je pšenice posijano za 25% više.”, pojasnio je.
Pokrivenost uvoza izvozom u Bosni i Hercegovini je 68 posto. Sve ono što se uvozi, može se i proizvoditi, ali sve više polja je netaknuto, a nadležni, kako kažu, reagiraju prekasno.
