PROZOR-RAMA: Oni koji dođu opet se vrate, a pravi razvoj turizma tek slijedi
Malo koja država ima u ponudi što ima Bosna i Hercegovina, kako za vidjeti, tako i za iskusiti, i osjetiti. Međutim, istinski je izazov, osobito pred jedinicama lokalne samouprave, razvoj turizma. Mnoge bi obitelji, od kojih su mnoge već trbuhom za kruhom zaključale vrata, kruh mogle naći na kućnom pragu, upravo kroz turizam.
Općina Prozor-Rama udaljena je tek 70-tak kilometara od sjedišta županije, stotinjak od Međugorja, a manje od 200 od Neuma. Privlačna je u ljetnom razdoblju za kupače, u zimskom za ljubitelje snijega, a i mogućnost razvoja seoskog turizma je ovdje posve objektivna.
U jesen je tu Sajam šljive, po najsađenijoj voćarskoj kulturi koja je hit i susjednim zemljama, no prostora za razvoj itekako još ima.
Tetovaže i ukrašavanje jaja mogu biti dio ponude
Kulturni turizam u BiH je općenito, poručuju i stranci – dosta zapostavljen. U Prozor-Rami trenutačno je posjetiteljima (jednodnevni izletnici) dostupan samostan na Šćitu. Profesora i urednika Ramskog Vjesnika Zorana Stojanovića pitali smo ima li ideje da se cjelokupna kulturno povijesna priča uveže u jednu priču i Gradac, i tradicionalno tetoviranje i općenito ramska tradicija, pa da recimo netko kad dođe sve to vidi u jednom danu.
„Doći u Ramu, a ne posjetiti Šćit je kao doći u Rim, a ne vidjeti papu. Etnografski muzej koji je izgrađen nastojanjem tadašnjeg gvardijana fra Mate Topića je posebnost na ovim prostorima. No, tu je samo jedan dio kulturnog naslijeđa u Rami. Cijelo okruženje samostana na Šćitu je galerija na otvorenom s umjetničkim djelima; Ramski križ, Posljednja večera, Ramska majka, Diva Grabovčeva… Posjet Šćitu svakako valja uvezati s arhološkim nalazištem Gradac gdje su iskopani nalazi koji svjedoče o životu od prapovijesti do ranog srednjeg vijeka s rimskom cisternom za vodu i temeljima ranokršćanske crkve u kojoj su pronađena dva grobna mjesta gdje su u jedno grobu pronađeni osteološki nalazi (kosti) sudeći po fizionomiji mlade osobe“, objašnjava on.
Podsjeća da Prozor – Rama ima izuzetno lijepu narodnu nošnju, poglavito žensku te bi sigurno posjetiteljima bilo drago vidjeti kako se ta nošnja izrađuje i da je obuku te naprave koju fotografiju. Zanimljivo je u tom kraju vidjeti i krizmanike i krizmanice u tradicionalnoj nošnji. I tradicionalna tetovaža, kojom su se naše bake u mladosti branile od okupatora ovdje još uvijek živi na rukama žena, a posebno je i ukrašavanje uskršnjih jaja. Sve to može biti dio turističke ponude ovog kraja, u vidu readionica, prezentacija.
„Tu je i tradicionalno tetoviranje iako više nema žena koje to rade, ali mladi tattoo majstor je voljan raditi tetovaže (sicanje) na tradicionalni način ili te simbole na suvremeni način. Zgoda bi bila imati izrađene takve simbole za jednokratnu upotrebu kao što se to često susreće ljeti na Jadranu. Tu je i bojanje uskrsnih jaja. Radionica izrade nošnje, tetoviranje i bojanje jaja mogu biti dobra ponuda“, stajališta je profesor.
Ramkinja je i djevojka koja je život dala da očuva djevojačku nevinost.
„Diva Grabovčeva je Ramkinja koja je odavno prešla granice Rame, ali i Bosne i Hercegovine. Rodno mjesto na Zahumu iznad je također mjesto koje vrijedi posjetiti, ali i grobno na Vran planini. Zanimljivo bi bilo postaviti i stalnu kazališnu predstavu o Divi Grabovčevoj gdje se zorno pokazuje njezina herojska smrt za čast, ali i borba protiv zla i tiranina zajedničkim snagama neovisno o vjerskoj pripadnosti“, zaključuje Stojanović.
Posjetitelji u Ramu dolaze najčešće na jednodnevne izlete. Tijekom dana mogu posjetiti arheološko nalazište Gradac, Mlin Jurić, Etno selo Menjik, dok drugi dio je na Ramskom jezeru; Šćit i Zahum, u ljetnom vremenu i plovidba Ramskim jezerom. U međuvremenu se može u nekom od ugostiteljskih objekata dogovoriti objed uz domaću hranu.
Ako ste vremenski skučeni, i želite vidjeti mnogo toga u malo vremena, birajte između Ramskog jezera i Šćita s jedne strane i arheološkog nalazišta Gradac sa svojim okruženjem s druge strane. Netko će se odlučiti i uspeti na neki od vidikovaca koji su na Zahumu ili Draševu s kojih se Rama vidi kao na dlanu.
Zašto doći!?
Ramski Vjesnik imao je niz članaka na temu zašto posjetiti Ramu. Tim svojim serijalom željeli su u riječi, fotografiji i video zapisu pokazati barem dio onoga što u Rami vrijedi posjetiti.
„Tu su opisani glavni dijelovi Rame koji bi mogli zainteresirati ljubitelje lijepog i zanimljivog krajolika, adrenalinskih izazova, dobre hrane ili jednostavno lagane šetnje ugodnim i tihim krajolikom. Također je opisana i ponuda akva turizma od Jablaničkog do Ramskog jezera, vodopadi na Dugama, kanjon Volujak i druge čiste i pitke rječice. Drago nam je da su nam se javljali posjetitelji koji su posjetili Ramu i neka mjesta zahvaljujući upravo tim našim objavama. Pokušat ćemo to dopuniti i pretvoriti u digitalni, ali tiskani vodič“, zaključuje Stojanović. Nositelj razvoja turizma je svakako Općina i Agencija za lokalni razvoj. Kroz strategiju općinskog razvitka razmatrano je i kako bi u narednih 5-10 godina mogao izgledati turizam u ovom kraju.
„Trendovi u turizmu kao da „idu naruku“ i malim općinama kao što je Prozor-Rama. Cijelo područje se smatra nezagađenim, zdravim, sa puno prirodnih ljepota, sa zdravom hranom i vodom, sa prijatnim domaćinima, vrijednim kulturno povijesnim znamenitostima, i zato smo sve više zanimljivi onim turistima koji cijene takva područja. Dakle, bit će turizma u Rami i u narednim godinama, i to sve više i više“, kaže voditelj službe za razvoj i načelnikov pomoćnik Josip Juričić.
Smatra da izostaje županijska zakonodavna aktivnost koja bi pomagala općinama u području turizma. Ističe i da je objektivan problem što izostaje valjanja statistika.
„Na žalost, ne vodimo kvalitetnu evidenciju turista. Onaj dio koji je zakonodavac predvidio, to je evidentiranje kroz uplatu boravišne pristojbe, ne daje pravu sliku brojnosti i preferencija turista. Znamo da imamo turiste koji dolaze na Ramsko jezero, imamo vjerski turizam vezan za Samostan Šćit, pa i džamiju Lizoperci, da imamo turiste lovce, ribolovce, imamo turiste vezane za sportska natjecanja kao što su veslačka regata, turnir u uličnoj košarci, noćni malonogometni turnir, polumaraton, i slično“, istaknuo je. Ima projekata gdje se otvara mogućnost za apliciranje za projekte u turizmu.
„Općina je često potpisnik memoranduma o suradnji i ugovora sa domaćim i međunarodnim institucijama i fondovima, koji često imaju natječaje i pozive za projekte u turizmu, uz općinsko sufinanciranje. Uspješnost apliciranja na te natječaje je na privatnom sektoru, i do sada nije bilo puno interesa za njih“, ističe Juričić, što će reći da se i oni koji bi se željeli baviti turizmom moraju aktivirati.
Što radi Agencija za lokalni razvoj
Nositelj razvoja turizma je pak u ovoj općini na Agenciji za lokalni razvoj.
„Agencija ima ključnu ulogu u identificiranju novih razvojnih mogućnosti: definiranju lokalne strategije; pomaganju i usmjeravanju razvoja malih ,srednjih poduzetnika,upravljanju projektima,privlačenju domaćih i stranih investicija;sudjelovanju u programima pomoći Europske Unije;uspostavljanju poduzetničkih zona i inkubatora,a posebnu ulogu ima u razvoju ruralnih područja i turizma. Glavni cilj je promoviranje privrede,podrška razvoja malih i srednjih poduzeća,stvaranje uslova za ostvarivanje novih radnih mjesta i poboljšanje ukupne ekonmske situacije na području općine Prozor-Rama“, kaže direktor Danijel Burečić.
Razvoj turizma na tri jezera
„Cilj ovog projekta bio je razvoj održivog turizma jezerskih područja: Jablaničko jezero, Ramsko jezero i Tribistovo putem poboljšanja turističke ponude s fokusom na turizam za mlade ljude, kampiranje, sport, događaje, gastronomiju, kroz varolizaciju turističkih resursa te izgradnju kapaciteta i implementaciju integriranog modela ponude). Agencija za lokalni razvoj d.o.o. Prozor-Rama bila je koordinator gotovo svih aktivnosti projekta“, ističe Burečić.
Drugi je Cycling through Rama.
„Cilj ovog projekta bio je označavanje biciklističkih ruta, predstavljanje istih kroz izrađen vodič i video materijal što je doprinijelo omogućavanju turističke ponude Općine Prozor-Rama i promociji općine kao jedinstvenog mjesta za odmor i rekreaciju“, objašnjava on.
Treći je izrada Lokalnog akcijskog plana zaštite okoliša Općine Prozor-Rama (LEAP).
Cilj ovog projekta bio je utvrditi, procijeniti i rangirati probleme okoliša u lokalnoj zajednici te na taj način osigurati uvjete za učinkovito provođenje politike i zaštite okoliša na principima održivog razvoja.
Četvrti projekat Agencije za lokalni razvoje je Izgradnja kapaciteta za inovacije u obrazovanju za eko-socijalno poduzetništvo.
„To je projekt koji je započeo u siječnju 2022.godine i traje do 2025.godine. Projekt financira Europska Unija kroz Erasmus + program. Partneri projekta zajedno s Agencijom za lokalni razvoj d.o.o. Prozor-Rama su : Diesis Network Belgija,HUB Nicosia Cipar, Mladi ambasadori Srbija , CDP „Globus“ BiH, ADP „ZID“ Crna gora i Centar za stručno obrazovanje Crna Gora. Projekt je posvećen izgradnji kapaciteta za promociju eko-socijalnog poduzetništva i razvoju neformalnih edukacijskih alata i metodologija. Projekt kroz svoju snažnu i inovativnu komponentu obuhvaća nekoliko tema važnih za održivi razvoj lokalnih zajednica:eko-socijalno poduzetništvo, inkluzija mladih, neformalno obrazovanje i digitalni rad“, zaključuje Burečić.
Smještajnih kapaciteta manjka
Što se tiče smještajnog kapaciteta u Općini Prozor-Rama, iako se u proteklom razdoblju stanje turizma znatno poboljšalo, turistička ponuda nije još uvijek u potpunosti definirana.
„Ipak smještajni kapacitet se povećao, broj ugostiteljskih objekata s tradicionalnom i modernom kuhinjom se također povećao. Ako govorimo o prijavljenim smještajnim objektima, Općina Prozor-Rama raspolaže sa cca 100 smještajnih jedinica, te nekolicinom neprijavljenih objekata“, zaključuje Burečić.
Ramski turizam prati i dobra usmena kampanja, koja je i najjeftinija. Oni koji su već bili ostaviti će komentar na turističkim mrežama o dobrim ljudima, ljubaznosti, izvrsnoj hrani, i ostalom, i neće ih trebati nagovarati da opet dođu.