Prva samostalna izložba Amera Kobašlije otvara se danas u Bihaću
Amer Kobašlija je rođen u Banja Luci. Od 1997. godine živi u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je stekao umjetničko obrazovanje i izgradio uspješnu međunarodnu karijeru.
Danas je profesor slikarstva na Univerzitetu Centralne Floride. Njegov opus karakteriziraju slojevite, introspektivne slike prostora koje istovremeno otkrivaju i prikrivaju ličnu naraciju.
“Ova izložba mi je od iznimnog značaja. Vezan sam za ovaj prostor, nepotrebno je to i spomenuti. Odavde potičem i vraćam se često. Imam ovdje porodicu i prijatelje, ljude koje volim. Otišao sam tih ružnih devedesetih- ali kako kažu, možes odvesti čovjeka iz mjesta, a nikad mjesto iz čovjeka. Kustos Irfan Hošić i ja smo se upoznali prije desetak godina u Njujorku na mojoj izložbi. Mene je oduševila Irfanova ekspertiza u ovom polju, i još više njegova duboka strast i ljubav prema umjetnosti, te činjenica da je posvetio karijeru dokumentirajući djela bosanskih umjetnika koji su rasuti po svijetu. U ovom turbulentnom vremenu to je itekako bitno. A malo je ko voljan tako nešto uraditi. I tako je to naše druženje krenulo, te i razgovor o potencijalnoj izložbi u Bosni. Pa se taj razgovor intenzivirao u proteklih par godina. Logistički je tu bilo dosta komplikacija, ali smo ipak uspjeli prikupiti kvalitetnu selekciju radova iz nekolicine ciklusa nastalih tokom protekle dvije decenije. Tako da, vjerujem, imamo jednu slojevitu, koherentu, upečatljivu cjelinu. Šta reći, sretan sam da se predstavim mojoj zemlji i narodu ovom postavkom”, ističe Kobašlija.
Kustos izložbe i voditelj KRAK-a Irfan Hošić za Kobašlijne radove kaže: “Njegovi radovi, intrigantni su i na formalnoj i na konceptnoj osnovi. Oni, ne samo da iniciraju raspravu o ulozi i značaju slikarstva danas, već i otvaraju čitav niz drugih pitanja o pripadnosti, identitetu, društvenom i socijalnom habitatu, te o arhitekturi i urbanizmu – mjestima čovjekovog neumoljivog bivstvovanja. S druge strane, Kobašlija i njegovi radovi pokreću i raspravu o aktualnom značaju slikarstva, upućujući na niz specifičnih lokalnih, ali, itekako, važnih pitanja: Postoji li danas uopće slikarstvo u Bosni i Herce- govini? Kakva je njegova uloga na savremenoj umjetničkoj sceni? Može li recentna slikarska praksa u zemlji uopće odgovoriti kompleksnim društveno-političkim prilikama?”
Kobašlija je dobitnik niza međunarodnih priznanja, uključujući Joan Mitchell Foundation Grant (2005), Pollock-Krasner Award (2007) i prestižnu Guggenheimovu stipendiju (2013).
Njegova djela su predstavljana u brojnim galerijama, među kojima se izdvaja George Adams Gallery u New Yorku.
Nakon Bihaća, izložba i prateći katalog biće predstavljeni i u Sarajevu, u saradnji sa Akademijom likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu i Galerijom savremene umjetnosti Manifesto –uz dodatni edukativni program.
Otvorenje izložbe zakazano je za petak, 2. svibnja u 20:00 sati u KRAK-u. Ulaz je slobodan.
Amer Kobašlija: Pogledi na Ramu između Japana, Floride i Zagreba
U zagrebačkom Kulturno-informativnom centru Ambasade Bosne i Hercegovine, od 15. maja do 12. juna 2025. godine, bit će otvorena izložba “37 pogleda na Ramu” renomiranog banjalučkog slikara s američkom adresom, Amera Kobašlije. Ovaj jedinstveni ciklus radova, posvećen mističnom Ramskom jezeru, predstavlja vrhunac višegodišnjeg Kobašlijinog istraživanja pejzaža kao prostora sjećanja, identiteta i tihe naracije o ljudskom iskustvu.
Kobašlija, profesor na University of Central Florida, umjetnik je čiji je opus obilježen migracijama, ličnim prepoznavanjima i promišljanjem o prostoru. Od japanskog grada Kesenume, pogođenog cunamijem, preko floridskih pejzaža, švicarskih Alpa, pa sve do bosanskih dolina, Kobašlija je uvijek tražio motive u mjestima gdje se priroda susreće s historijom i sudbinom.
No, među svim tim geografijama, posebno mjesto zauzima Rama — prostor koji nije direktno njegov dom, ali jest njegov unutarnji pejzaž. Fascinacija Ramskim jezerom, kako sam umjetnik priznaje, nije proizvod geografskog korijena, već emocionalne rezonance: “Rama je mjesto gdje voda skriva i otkriva. Gdje vrijeme tone, ali i izranja”, piše noviglas.hr
Serija “37 pogleda na Ramu” nastala je tokom dugih boravaka uz jezero, gdje je Kobašlija svjedočio promjenama godišnjih doba: ljetnim sjajevima kada je voda raskošno razlivena, i zimskim povlačenjima kada iz mutnih slojeva izranjaju potopljene građevine, ostaci nekadašnjih života. Njegove slike, utemeljene na suvremenom figurativnom izrazu, otkrivaju suptilne teksture zemlje, vode i neba, a istovremeno postavljaju pitanja o našoj povezanosti s krajolikom, historijom i vlastitim korijenima.
“Za mene”, kaže Kobašlija, “Rama nije samo jezero. To je mjesto koje nosi neizgovorene priče, prešućene boli i tihe ljepote. Slikati Ramu znači slušati ono što nije izrečeno”.
Amer Kobašlija pripada rijetkom krugu umjetnika koji uspijevaju objediniti lokalno i univerzalno. Njegove ramske vedute nisu puki pejzaži — one su meditacije o postojanju, o slojevitim naslagama identiteta koje, poput slojeva mulja ispod vode, oblikuju našu sliku o svijetu.
Kobašlija je dobitnik prestižnih nagrada poput Pollock-Krasner Awarda i Guggenheimove stipendije. Njegovi radovi izlagani su širom svijeta — od njujorške Arthur Roger Gallery do galerija u Parizu i Švicarskoj. Njegova sposobnost da prepozna univerzalnu vrijednost lokalnih iskustava čini ga jednim od najuzbudljivijih slikara današnjice.
U jednom razgovoru za Ramski vjesnik, Kobašlija priznaje: “Volim slikati Ramu jer je ona za mene simbol i mjesto tišine, mjesta gdje se horizont otvara prema beskraju.”
Ovaj emotivni odnos prema pejzažu osjeća se u svakoj slici koja će biti izložena u Zagrebu. Njegova djela nisu naracija o Rami, već sâma Rama, utkana u boje, teksture i nevidljive ritmove platna.
Kao što su njegovi ciklusi o Kesenumi bili odgovor na prirodnu katastrofu i snagu ljudske otpornosti, tako i ciklus o Rami svjedoči o suptilnoj, ali neprekidnoj vezi između čovjeka i mjesta. Kroz Kobašlijine oči, Rama postaje prostor susreta između sjećanja i zaborava, između prirodne ljepote i historijske dubine.
Izložba “37 pogleda na Ramu” je prilika da se vidi novo lice jednog renomiranog umjetnika; kao i poziv na razmišljanje o vlastitim prostorima, o našim unutarnjim jezerima, mutnim i blistavim, na kojima gradimo svoje priče.
U vremenu kada umjetnost često teži spektaklu, Kobašlija nas podsjeća na vrijednost tišine, dubine i pažljivog gledanja.