PUN SPREMNIK GOTOVO 200 KM: Hoćemo li zbog skupog dizela sporije voziti i više raditi od kuće
Cijene dizela snažno su porasle diljem Europe, a posljedice globalnih poremećaja na tržištu nafte itekako osjećaju i vozači u Mostaru. Punjenje spremnika dizelom na najskupljim crpkama približilo se granici od 200 KM, dok se u Europi ponovno govori o mjerama kojima bi se mogla smanjiti potrošnja goriva.
Prema aktualnim cijenama koje je prikupio Bljesak.info, dizel se u Mostaru prodaje od 3,53 do 3,95 KM po litri, dok se cijena benzina kreće od 3,24 do 3,50 KM po litri.
Razlika između najjeftinijeg i najskupljeg dizela iznosi čak 42 feninga po litri. Na spremniku od 50 litara to je razlika od 21 KM.
Pun spremnik dizela od 50 litara tako trenutačno stoji između 176,50 i 197,50 KM, ovisno o tome na kojoj se crpki gorivo kupuje, piše Bljesak.
Europa dnevno plaća dodatnih 203 milijuna eura
Problem je znatno širi od Bosne i Hercegovine. Prema analizi organizacije Transport & Environment (T&E), rast cijena dizela Europu trenutačno stoji dodatnih 203 milijuna eura dnevno.
Europa je posebno osjetljiva na rast cijena ovog goriva zbog velike zastupljenosti dizela u cestovnom prometu. Prema podacima T&E-a, oko 38 posto osobnih automobila na cestama Europske unije i dalje čine dizelaši.
T&E procjenjuje i da europski vozači zbog aktualnog cjenovnog udara pri punjenju automobila plaćaju prosječno oko 19 eura više, dok su posljedice još izraženije u teretnom prometu.
Hoćemo li sporije voziti i više raditi od kuće?
Ako visoke cijene potraju, jedan od odgovora mogao bi biti smanjenje potrošnje goriva.
Transport & Environment, pozivajući se na preporuke Međunarodne agencije za energiju (IEA), među kratkoročnim mjerama navodi smanjenje brzine na autocestama za najmanje 10 kilometara na sat, poticanje zajedničke i učinkovitije vožnje te češći rad od kuće ondje gdje je to moguće.
Prema ranijoj analizi T&E-a, tri dodatna dana rada od kuće tjedno mogla bi pojedinom vozaču smanjiti trošak goriva i do 20 posto.
Važno je, međutim, naglasiti da se ne radi o već donesenim europskim mjerama niti o najavi obveznog rada od kuće ili novih ograničenja brzine. Riječ je o prijedlozima za brzo smanjivanje potrošnje nafte u slučaju dugotrajnije energetske krize.
Europa traži izlaz iz ovisnosti o nafti
T&E smatra da aktualna situacija ponovno pokazuje koliko je europski cestovni promet osjetljiv na poremećaje na svjetskom tržištu nafte.
“Budući da se naš cestovni promet i dalje temelji na motorima s unutarnjim izgaranjem, ovisimo o vrlo nestabilnoj sirovini na koju nemamo nikakav utjecaj. Elektrifikacija nas može učiniti otpornijima u krizama”, poručila je Juliette Egal, glavna analitičarka podataka u T&E-u.
Dugoročni europski odgovor zato se sve više traži u elektrifikaciji prometa i smanjenju ovisnosti o uvoznim fosilnim gorivima.
Za vozače u Mostaru, međutim, problem je već stigao na benzinske crpke. S dizelom koji na pojedinim prodajnim mjestima doseže 3,95 KM po litri, punjenje standardnog spremnika od 50 litara približilo se iznosu od 200 KM.
