RADOVI U SVIBNJU: Polje, voćnjak, vrt…

Radovi koji se izvode u polju, voćnjaku, vrtu, staji, podrumu.

U polju

Početkom mjeseca završava se sjetva kukuruza i kasnih jarih usjeva. Jare žitarice, ako su jako zakorovljena, prskaju se herbicidima, a ako su slabog rasta, prihranjuju se gnojivima. Suncokret i soja prihranjuju se i međusobno kultiviraju. Najbolje je ako se obje te radnje spoje u jednu pomoću kultivatora. Prihranjuju se livade i pašnjaci.

U drugoj polovini svibnja kose se prvi usjevi namijenjeni za ishranu stoke – krmni kelj, mješavine grahorica i žitarice, ozimog graška i žitarica, travne i travno-djetelinske smješe, crvene djeteline i lucerke. Vrijeme kosidbe je kada su biljke u fazi cvatnje ili pred samo cvijetanje jer im je hranljiva vrijednost tada najpovoljnija, piše Agroportal.hr

U voćnjaku

Nastavlja se obrada zemljišta u voćnjacima. Između redova treba obaviti drugu plitku obradu zemljišta. Krajem mjeseca obaviti i treću plitku obradu zemljišta između redova. Prorjeđuju se plodovi voćaka. U mladim zasadima kidaju se zaperci u cilju formiranja uzgojnih oblika. Obavlja se kalemljenje ili cijepljenje. Beru se plodovi raznih sorata jagoda i trešanja.

Ukoliko uzgajate maline morate obaviti zaštitu od bolesti i štetočina (prije i poslije cvatnje), drugo prihranjivanje dušičnim gnojivima, plitku površinsku obradu, vrši se unošenje pčelinjih društava u zasade radi boljeg oprašivanja i njihovo iznošenje tamo gdje je cvatnja završena, njega mladih zasada…

U vrtu

Provodi se zaštita protiv svih nametnika na povrću, posebice protiv plamenjače luka-kapule i rajčice. Okopava se povrće, prihranjuje se i plijeve korovi, priprema se tlo za sjetvu u sadnju povrća.

Ako je vrijeme sušno, jače se zalijeva povrće i to nakon sjetve, sadnje i ujutro. Siju se cikla, mahuna, mrkva, peršin, brokula, kupus, kelj-pupčar, cvjetača, podzemna koraba, rotkva, tikvice, korabica, poriluk, crni korijen, krastavac, salata.

Sade se rajčica, patlidžan, celer, krastavci tikvice, salata.

U cvjetnjaku

Sadi se ljetno cvijeće (begonije , kadifi ce, petunije, pelargonije i dr.) u gredice, balkonska korita i druge cvjetne posude, kao i lukovice i gomolje dalija, gladiola, frezija, gomoljnih begonija. Dobro je vrijeme za sadnju živica, ukrasnih grmova i stabala. Zasnivaju se novi travnjaci, postojeći se prozračuju, gnoje, kose. Gnoji se postojeće višegodišnje bilje, uništavaju se korovi, zalijeva se po potrebi ovisno o vremenskim prilikama. Ukoliko je potrebno orezati grmove koji su cvjetali u rano proljeće učinit ćemo to sada. Treba redovito kontrolirati bilje na prisutnost lisnih ušiju, drugih štetočina i bolesti, te u slučaju potrebe tretirati. Ranije posađeno ljetno cvijeće prihranjujemo, redovito uklanjamo ocvale cvjetne glavice. Svibanj je dobar mjesec za presadnju sobnog bilja.

U vinogradu

Unutar redna obrada tla radi uništavanja korova, za što se mogu koristiti i herbicidi; programi zaštite protiv pepelnice, crne pjegavosti, peronospore, grinja i pipa, grožđanog moljca te cigaraša; pred cvatnju izvršiti prorjeđivanje lisne mase zalamanjem zaperaka iz pazuška lista, skraćivanjem do visine prvog lista, kako bismo spriječili izbijanje novog zaperka na istom mjestu, što se događa ako ih samo kidamo; folijarnim gnojivima dodavati mikroelemente, naročito Bor; kod posađenih loza voditi brigu o sadržaju vlage u tlu i po potrebi navodnjavati.

U podrumu

Paziti na higijenu prostora i pribora te na temperaturu (idealna je 12-14ºC te vlažnost od oko 75-80%); vina izgrađuju tercijarni buke dozrijevanja (vrlo su osjetljiva na kisik iz zraka); školovanje vina tijekom dozrijevanja postupcima njege (učestalo dopunjavati otpražnjene drvene bačve, i druge vinske spremnike u kojima možemo čuvati vino i u atmosferi inertnih plinova); stabilizacija bistrenjem i fi ltracijama; pratiti sadržaj sumpornog dioksida i korigirati ga po potrebi; punjenje vina u boce, nakon provedenih metoda stabilizacije pri čemu valja obratiti pozornost na izbor plutenih čepova, ako se ne koriste krunasti ili silikonski zatvarači; u slučaju pojava mana ili bolesti konzultirati enologa.

U staji

Sva stoka počinje se hraniti zelenom hranom pri čemu se mora voditi računa da ne dođe do nadimanja. Pri davanju zelene djeteline, ili nešto kasnije, stoku pojiti. Preporučljivo je da se mladoj ždrijebadi uz pašu doda i nešto zobi. Mlada goveda, ostali podmladak i rasplodna grla, trebaju što više biti na pašnjaku.

Gnojidba

U toku ili neposredno prije sjetve prihranjujemo proljetne kulture sa formulacijom gnojiva NPK 15-15-15, NPK 8-26-26 ili NPK 10-30-20. Vrši se prihrana livada sa 150 – 200 kg/ha UREE, KAN-om ili UAN otopinom, uljane repice sa 150 – 200 kg/ha UREE ili KAN-a ili 150 – 200 l/ha UAN-a.

Vinogradi se mogu prihraniti i sa 0,5 – 1%-tnom otopinom UREE. Prije cvatnje za bolju oplodnju primijeniti Fertinu B u koncentraciji 1%, a nakon cvatnje prskati 1 – 2%-tnom otopinom Fertine G. Započeti intenzivno prskanje voćnjaka Fertinom Ca.

Prije sadnje povrća u dubokoj obradi gnojimo sa 500 – 700 kg/ha NPK 5-20-30 S ili NPK 7-14-21 S, a u predsjetvenoj obradi s 200 – 300 kg/ha istih gnojiva.

/Izvor: Agroportal.hr/