Rama i dalmatinski gradovi

Ovaj zanimljiv rad o odnosima Ramljaka sa dalmatinskim gradovima za simpozij pripremila je dr. Zrinka Nikolić Jakus, sa odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Rad je zanimljiv jer govori o Rami kao dijelu Bosne. Ujedno govori i osobnim odnosima i problemima Ramljaka koji su surađivali ili boravili u gradovima Dalmacije; Split, Šibenik, Trogir i Zadar. Na neki način rad donosi prikaz stila života u 14. i 15. stolejću.

RAMLJACI I BOSANCI U DALMATINSKIM GRADOVIMA U ČETRNAESTOM I PETNAESTOM STOLJEĆU
Dr. Zrinka Nikolić Jakus
Filozofski fakultet u Zagrebu

Od kraja 13. stoljeća u pisanim izvorima dalmatinskih gradova, osobito notarskim spisima, spominju se ponekad stanovnici Rame odnosno Bosne (npr. de Rama partium Bosne). Ti spomeni nisu česti, a najraniji se tiču osobito žena koje su služile kao neslobodna radna snaga u kućanstvima imućnih ljudi. Unatoč brojnim zabranama Crkve spominje se kupovina ropkinja, ponekad, osobito u kasnijem periodu, pod izlikom ili pretpostavkom da se radi o pripadnicama Crkve bosanske, odnosno hereticima, te se na taj način izbjegava zabrana trgovanja kršćanskim robljem. Ipak pod utjecajem kako koncilskih odredbi, tako i širenjem ideja socijalnog kršćanstva preko djelovanja osobito franjevaca i dominikanaca, pripadnici dalmatinske elite i oslobađaju svoje robove. Osim toga bilo je i slučajeva slobodnih ljudi koji su, došavši iz Bosne, pronašli posao u dalmatinskim komunama, ponekad i kod talijanskih poslodavaca, koji su trajno ili privremeno boravili u dalmatinskim gradovima te dječaka i mladića koji su stupali u nauk kod dalmatinskih majstora. Priljev ljudi u potrazi za poslom pojačavao se osobito u vrijeme katastrofa kao što je glad u Bosni 1453. godine. Međutim također se mogu naći i primjeri uspješnih obrtnika i poduzetnika bosanskog porijekla te trgovaca koji posreduju između Dalmacije i Bosne. Kao takav ističe se Split.

Zrinka Nikolić rođena je 4. 1. 1973. u Zagrebu gdje je završila i osnovnu i srednju školu. Diplomirala je 1996. jednopredmetni studij povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu radom Urbana kultura u djelima Jurja Habdelića. Godine 1996.-1997. bila je na poslijediplomskom studiju na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti te je 1997. magistrirala radom The Family Structure of Dalmatian Protopatriciate in the Tenth and the Eleventh Centuries. Godine 1997.-1999. pohađala je poslijediplomski studij na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i 1999. magistrirala radom Dalmatinsko gradsko plemstvo u desetom i jedanaestom stoljeću. Proširena verzija rada objavljena je kao knjiga Rođaci i bližnji: dalmatinsko gradsko plemstvo u ranom srednjem vijeku 2004. Od 1998. znanstvena je novakinja na projektu Temeljni dokumenti hrvatske povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 2002. na projektu Hrvatska i Srednja Europa u srednjem vijeku te je od 2007. suradnica na projektu Monumenta mediaevalia varia (Srednjovjekovni povijesni spomenici). U prvoj polovici 2002. boravila je na znanstvenom usavršavanju u SAD-u na University of Michigan i University of California Los Angeles (UCLA). Doktorirala je 2004. na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti radom The Formation of Dalmatian Urban Nobility: Examples of Split, Trogir and Zadar. Od 2000. predaje Hrvatsku povijest srednjeg vijeka na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 2004. i na dislociranom studiju povijesti u Splitu. Od 2005./2006. osmislila je i novi predmet Historiografski praktikum koji predaje na preddiplomskom studiju povijesti na Filozofskom fakultetu za koji je napisala i udžbenik. Osmislila je i predmet Rođaci i bližnji: obiteljske strukture u srednjem vijeku koji predaje na diplomskom studiju povijesti na Filozofskom fakultetu, a jedan je od nositelja predmeta Hrvatska povijest srednjeg vijeka na preddiplomskom studiju. Od 2004. sudjeluje i u poslijediplomskom studiju Odsjeka za povijest, a od 2006./2007. u poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju medievistike. Izabrana je 21.12.2005. u znanstveno-nastavno zvanje docenta i znanstveno zvanje znanstvenog suradnika, 29.2.2012., u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika te 24.4. u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora