Rama na koncu 19. stoljeća u riječi i slici češkog muzikologa i umjetnika Ludvíka Kube – ČETVRTI DIO

O povijesti Rame subotom nastavljamo zanimljivim putopisom češkog muzikologa i umjetnika Ludvika Kube. Putopis je objavljen u knjizi Joze Džambe „O staroj Bosni u riječi i slici – književno-povijesni pogledi“ u izdanju izdavačke kuće SYNOPSIS, Zagreb – Sarajevo, 2022.

Kuba umjetnik i folklorist

Uz tekst prve verzije putopisa o Rami redakcija časopis Květy donijela je i nekoliko akvareliranih crteža (u crno-bijeloj tehnici) Ludvíka Kube koje ovdje navodim u njihovom redoslijedu: “Horní vodopád (Dugon [!])” (Gornji vodopad Duge) [A 25]; “Beg Kopčičský” (Beg Kopčić [na konju]) [A 25]; “Pramen Krupič” (Izvor Krupić) [A 29]; “Klášter Ščit v Horní Rámě” (Samostan Šćit u Gornjoj Rami) [A 166]; “Rámské typy” (Ramski tipovi [u prvome planu muškarac i žena u narodnoj nošnji, u drugom planu klečeći vjernici sa sklopljenim rukama]) [A 169]; “Mlýnek v Rámě u Kopčičů” (Mlinica u Rami, Kopčići) [A 310]; “S novým pluhem” (S novim ralom [prikaz seljaka s ralom na ramenima]) [A 313].

Drugo izdanje iz godine 1937. sadrži reprodukciju u boji ulja pod naslovom “Neděle v Rámě” (Nedjelja u Rami).[1]

L. Kuba, „Mlin u Rami”, akvarel, 1895.

 

Ovi su motivi u pravom smislu ilustracije jer ih prepoznajemo također u putopisu. Te nas ilustracije upućuju na za nas zapravo najzanimljiviji aspekt Kubina boravka u Rami, naime njegove likovne radove, no o njima nažalost ne možemo kazati mnogo. Razlog je tome da je poslije smrti Kubina sina Ludvíka M. Kube (1904. – 1996.) Kubina ostavština bila raspršena na mnoge strane. Posebno njegove slike i crteži dospjeli su na tržište, a odatle velikim dijelom u privatno vlasništvo i u ruke kolekcionara kako se to vidi iz kataloga raznih aukcijskih kuća zadnjih godina. Državne ustanove, kao što su muzeji i galerije, nisu imali ili novčanih sredstava ili velikoga interesa da na vrijeme sačuvaju Kubin likovni opus u što je moguće većoj cjelini i na jednome mjestu. Od poznatih zbirki njegovih radova i osobnih fondova navodim ovdje one u muzeju njegova rodnog mjesta Poděbrady (Polabské muzeum), u Narodnom muzeju (Narodní muzeum) i Arhivu Nacionalne galerije (Archiv Národní galerie) u Pragu, u Državnom okružnom arhivu (Státní okresní arhiv) u Benešovu, u muzeju mjesta Český Krumlov i dr.

Prema inventaru Kubinih djela objavljenom u monografiji Ludvík Kuba malíř mogao sam do sada evidentirati sljedeće motive nastale u Rami ili na ramske teme:[2]

 

1894.

“Děvče z Ramy v Bosně” (Djevojka iz Rame u Bosni), akvarel, cca 45 × 35 cm [str. 112, br. 52]

 

“Chalupa v Ramě” * (Seoska kuća u Rami), akvarel, cca 11 × 17 cm [str. 112, br. 59]

 

“Chalupy v Jablanicy” * (Seoske kuće u Jablanici), akvarel, cca 11 × 17 cm [str. 113, br. 60]

 

1895.

“Sedlák z Ramy” * (Seljak iz Rame), akvarel, cca 45 × 30 cm [str. 113, br. 19]

 

“Žena z Ramy” * (Žena iz Rame), akvarel, cca 40 × 30 cm [str. 113, br. 20]

 

“Žena z Ramy ve dveřích” * (Žena iz Rame na vratima). akvarel, cca 45 × 30 cm [str. 113, br. 21]

 

“Děvče z Ramy” (Djevojka iz Rame), akvarel, 34 × 25 cm [str. 113, br. 22]

 

“Stoletá z Ramy” (Stogodišnja starica iz Rame), akvarel, cca 50 × 35 cm [str. 113, br. 23]

 

“Pouť v Ramě” (Pučka svečanost u Rami), akvarel, cca 50 × 60 cm [str. 113, br. 24]

 

“Sedák z Ramy (hlava)” (Seljak iz Rame, glava), ulje, platno, cca 25 × 20 cm [str. 113, br. 25]

 

“Mladík z Ramy” (Mladić iz Rame), ulje, platno, cca 70 × 50 cm [str. 113, br. 26]

 

“Mlýnek v Jablanici” (Mlinica u Jablanici), akvarel, cca 30 × 20 cm [str. 114, br. 46]

 

1909.

“Neděle v Ramě” (Nedjelja u Rami), ulje, platno , cca 40 × 25 cm [str. 126, br. 19]

 

1919.

“Neděle v Ramě” (Nedjelja u Rami), ulje, platno, cca 70 × 50 cm [str. 137, br. 32]

 

1930.

“Neděle v Ramě” (Nedjelja u Rami), ulje, platno, 25 × 15 cm [str. 145, br. 12]

 

1932.

“Mlýn na Dolní Ramě” (Mlin u Donjoj Rami), ulje, karton, 21 × 29,5 cm [str. 147, br. 22]

 

1940.

“Neděle v Ramě” (Nedjelja u Rami), ulje, karton, 24 ×15 cm [str. 153, br. 50]

 

1943.

“Neděle v Ramě” (Nedjelja u Rami), ulje, karton, 24 × 33 cm [str. 159, br. 103]

 

Moguće je da se i među nekim drugim motivima koji nose neutralne naslove (kao na primjer “Bosanski mlin”, “Drveni minaret”, “Bosanac”, “Bosanac s cigaretom”, “Bosanac s novim ralom”, “Hercegovački seljak” itd.) nalaze i neki ramski motivi, ali bez očevida i stručne autopsije sve to ostaje samo u sferi naslućivanja.[3]

L. Kuba, „Nedjelja u Rami”, ulje na platnu, b. g.

 

[1] L. Kuba: Čtení o Bosně a Hercegovině, između str. 88. i 89.

[2] Soupis malílřského díla, u: M. Míčko, V. Nezval, J. Seifert, V. V. Štech: Ludvík Kuba malíř, Praha 1946. (* Zvjezdicom nakon naslova motiva priređivači monografije su označili ona djela kod kojih datiranje nije pouzdano. Kuba naime nije na sve svoje radove stavljao datume nastanka.) Ovo u svakom pogledu impozantno djelo objavljeno je s brojnim crno-bijelim ilustracijama i ilustracijama u boji kao i svim tekstovima na češkom, ruskom, engleskom i francuskom. Njemački jezik, kojim je Kuba odlično vladao, 1946. godine u Pragu nije bio ni rado slušan ni čitan, stoga mu ovdje i nije bilo mjesta. – Monografija Ludvík Kuba malíř navodi i pod godinama kada Kuba još nije boravio u Bosni i Hercegovini neke bosanskohercegovačke motive, tako 1890: “Dvojitá píšťala v lipě (Bosna)” (Dvojnice od lipova drveta), crtež perom, 17 × 3 cm (str. 108, br. 10); “Neretva v Jablanice” (Neretva kod Jablanice), akvarel, 20 × 27 cm (str. 109, br. 40).

[3] Za svoj rad o Ludviku Kubi Hamid Dizdar je koristio i Kubinu prepisku s Kostom Hörmannom koja se nalazi “u privatnim rukama”; Dizdar nažalost ne navodi gdje se nalazi ta prepiska u kojoj se, između ostaloga, govori “o motivima [Kubinih] likovnih ostvarenja, sa veoma detaljnim popisom slika koje je radio, i od kojih, vjerovatno, poslije toliko godina, danas više nema ni traga”. H. Dizdar: Češki melograf Ludvik Kuba, str. 239.