Rama u Romi – PRVI DIO
Grad Rim je satkan od svoje bogate povijesti i povijesno-kulturnih obilježja, i po njima je najviše i poznat. Kaže se i da je Grad s tisuću crkava, makar ih je 900, ali istina je da je središte Rimokatoličke Crkve i njegova je povijest usko isprepletena s postojanjem Papa.
Tako je i povijest i prisutnost Hrvata u ovom gradu većinom vezana za crkveni svijet, a čuveni papa Siksto V. dao je izgraditi, u samom središtu Rima, hrvatsku crkvu sv. Jeronima, gdje se nalazi istoimeni Papinski hrvatski zavod.
Iz Rima piše: Ljiljana Džalto
Od svih 266 papa do sad, ovaj se pamti kao jedan od najvećih papa u povijesti. Dugačak je niz sveg onog što je dao sagraditi: od urbanizacije grada Rima, do izgradnje nove zgrade Vatikanske biblioteke, gdje se nalaze poznati Vatikanski muzeji, sa Sistinskom kapelom, najčuvenijeg Mikelanđelovog djela i jedno od najposjećenijih mjesta u svijetu. Hrvatska crkva sv. Jeronima je jedina crkva koju je ovaj papa izgradio od temelja do krova.
Često je osobno svraćao da provjeri kako napreduju radovi
Na blagdan sv. Jeronima, 30. rujna 1589, sam Siksto V., u pratnji 25 kardinala u novoizgrađenoj crkvi, slavi svetu misu. Ustanovio je i prvi nacionalni kaptol u Rimu, koji je postojao sve do ukinuća 1901., kada se uspostavlja današnji Zavod sv. Jeronima, s pravilom koje i danas vrijedi, da prima isključivo svećenike ilirskih korijena, današnjih Hrvata.
Privrženost ovog čuvenog Pape hrvatskoj zajednici ostaje još uvijek zanimljiva neriješena stručna rasprava iz koje izviru dvije glavne pretpostavke, a to je da je bio jako pobožan sv. Jeronimu, a nije isključeno niti da je sam bio hrvatskih korijena, jer kako drugačije objasniti tu posebnu naklonjenost u jednom kozmopolitskom Rimu jednoj nacionalnoj maloj zajednici kao hrvatskoj, kakve nije pokazao niti prema ijednoj drugoj. Osim Zavoda sv. Jeronima ostatak crkvenog klera, koji dolaze u ovaj grad radi službe ili studija, smješteni su po raznim i mnogobrojnim ustanovama.
Hrvati u Rimu
U Rimu živi i radi i jedna zajednica Hrvata laika, većinskim djelom sačinjena od ženske populacije. Prema službenim podacima iz 2021. godine, pokrajina Lazio broji 1.086 hrvatskih državljana s prebivalištem u Rimu.
Sam Grad Rim ih broji 962. Prema istim izvorima u pokrajini Lazio živi 2.088 državljana Bosne i Hercegovine, od kojih 1.914 samo u Gradu Rimu. Zadnje se brojke značajno odnose na Rome, smješteni po raznim romskim kampovima,većinom u predgradskim dijelovima. Radi usporedbe navest ćemo da je najbrojnija zajednica stranaca u Gradu Rimu rumunjske nacionalnosti, kojih je 152.076., pa iz navedenog se da zaključiti da naša i nije toliko brojna.
Ramska zajednica u Vječnom gradu
Iz neslužbenih, ali pouzdanih izvora, možemo reći da Vječni grad ima i svoju malu ramsku zajednicu. Samo je 11. djece čije jedno od roditelja vuče korijene iz Ustirame. Zadnjih su godina ovdje zbog studija Ilija Jurić, student na postdiplomskom studiju iz kanonskog prava i Ljubo Zadrić doktorant iz dogmatike na Papinskom Sveučilištu Gregoriana. Na službi imamo svećenika Branka Jurića, vicerektora Papinskog zavoda Campo Santo Teutonico u Vatikanu u sklopu nacionalne njemačke crkve u Rimu. Branko nas upozorava da možda ima još netko, ali za sada je takav broj i vjerujemo ako netko ima da će se javiti.
Već četiri godine je ovdje i sestra Emanula Škarica. S. Emanuela je poglavarica Novicijata Družbe Klanjateljica Kristove Krvi. Rođena u Šćipama s krsnim imenom Ivuša te s 13 godina ide za Zagreb na školovanje, gdje upoznaje časne iz ove Družbe i sama odlučuje postati dio njih. U kući novicijata borave djevojke iz raznih zemalja i kontinenata, a tu su i dvije Hrvatice, a s. Emanuelu, koja je jako vezana za svoju Ramu, posebno se raduje što će im se za mjesec dana pridružiti i jedna djevojka s Krančića, Marija Stojanović.
