RAMAZANSKI BAJRAM: “Smisao svih blagdana je zbližavanje ljudi”
Muslimani danas slave Ramazanski bajram, jedan od dva najznačajnija islamska blagdana, kojim se obilježava kraj posta nakon svetog mjeseca ramazana. Ovom smo prigodom posjetili Nuhefendića džamiju u Prozoru ili kako je vjernici često nazivaju Čaršijska.
Naši današnji sugovornici su nam s vjerske, ali i one ljudske strane približili ovaj muslimanski blagdan.
Naš sugovornik Safet Pozder, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Prozor, ukratko nam je opisao što to obilježava Ramazanski bajram i kako se za njega priprema. Imam kaže da je iza vjernika bio jedan vrlo zahtjevan i iscrpljujući mjesec, ali kojem vjernici uvijek pristupaju isključivo punog srca i s radošću što se odazivaju naredbama od Boga.
“Ramazanski bajram je kruna obreda koji se zove post. Post traje 29 ili 30 dana, obzirom da hidžretski kalendar ima 29 ili 30 dana, zavisi koja je godina. Nakon obreda posta tokom kojeg se posti od zore do zalaska sunca, odnosno usteže od hrane, pića i drugih užitaka. Nakon tih 30 dana mjeseca ramazana, kao kruna slijedi Ramazanski bajram koji traje tri dana”, pojašnjava nam imam Safet.
Foto: Safet Pozder, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Prozor
Otvorenog srca vjernici se odazivaju Bogu
“Post je vrlo zahtjevan ibadet i ramazan je vrlo zahtjevan mjesec. Traži od vjernika disciplinu, odricanje, pa i fizičku snagu. Traži od vjernika pojačanu molitvu, tako da sve zajedno čini ramazan dosta zahtjevnim i iscrpljujućim. Ali, vjernici to obavljano zaista punog srca, radosni što se odazivaju Bogu i njegovoj naredbi. Kažem, ramazan završava i biva okrunjen Bajramom. Samim tim što je kruna ili pečat na te ramazanske aktivnosti, vjernici ga doživljavaju s posebnom emocijom, ljubavlju i pažnjom. Za njega se posebno pripremaju. Kad kažem pripremaju, mislim u smislu činjenice da je Ramazanski bajram, ali i Kurban bajram, prije svega porodični blagdan u kojem uživa porodica. Blagdan koji je okrenut najprije tome da se okupi porodica, da budu zajedno i da se članovi sastanu. Kakvo je vrijeme, svatko ide na svoju stranu, vrlo je teško, čak i najbližu porodicu, skupiti za jednim stolom. Tako da je Ramazanski bajram baš ta svečana prilika. Svečane su pripreme i vrijeme”, govori nam imam Safet o ovom vjernicima dragom blagdanu.
Imam Safet dodaje: “Na sam dan Bajrama, u petak 21. aprila, bajram namaz se klanja u 6 sati i 36 minuta po takvimu Rijaseta Islamske zajednice. Sabah namaz se to jutro klanja otprilike sat vremena prije. Bajram je po običaju jedna od najposjećenijih molitvi, najposjećenijih namaza. Ne sumnjam da će tako biti i ovaj put. Kažem, vjernici osjete tu jednu radost, tu jednu posebnu energiju, tako da se i odazovu.”
Foto: Kuran i tespih, mali s 33 zrna ili veliki s 99
Smisao svih blagdana je zbližavanje ljudi
Ovo je jedan od najznačajnijih blagdana za muslimane diljem svijeta, drugi je naravno Kurban bajram. Upitali smo imama Safeta da nam pojasni neke temeljne razlike između ova dva blagdana.
“Neke posebne razlike nema. Razlika je u par formalnosti. Evo na primjer, Ramazanski bajram traje tri dana, Kurban bajram traje četiri dana. Ramazanski dolazi nakon ramazana i posta, a Kurban bajram nakon obavljenog hadža. Oba Bajrama dolaze nakon temeljnih islamskih dužnosti. I uz to, osim što Kurban bajram traje nešto duže, specifičan je i što tokom njegovog trajanja uče posebni tekbiri nakon svakog namaza, a kod Ramazanskog se ne uče. Sve ostalo je manje više isto. Priprema, način provođenja Bajrama i način obavljanja molitve”, pojašnjava nam imam Safet.
Foto: Mihrab ili molitvena niša s qiblom, uvijek okrenuta ka ćabi u Meki, najvećem islamskom svetištu
“Kurban bajram je dobio naziv po kurbanu, a to je žrtvovanje ovna, ili neke druge životinje, i dijeljenje kurbanskog mesa. Ne samo muslimanima nego i komšiluku koji ne mora biti muslimanski i treba ga uključiti u podjelu mesa. Riječ kurban znači zbližavanje, tako da je i smisao Kurban bajrama i dijeljenja kurbana da se ljudi zbliže. To je zapravo i smisao svakog blagdana”, pojašnjava nam imam.
Iako su blagdani od iznimne duhovne vrijednosti za svakog vjernika, običaj je da se obitelj u tom vremenu dobro počasti, prije svega jer je od davnina običaj obilaska obitelji, pa trpeza mora biti bogata.
Naša druga sugovornica baka Vasva Hadžić, kratko nam je opisala neke bajramske običaje. Vasva je umirovljenica iz Prozora, rođena je 1949. godine.
“Prvo se čisti kuća, da bude čisto i lijepo. Onda se mi pripremamo, malo više hrane da imamo i tako. Pravi se razna hrana, nema što se ne pravi. Pravimo supe, onda pite, punimo paprike i slično. Najčešće se pravi burek. Od kolača, mi stariji najviše pravimo hurmašice i lokume. Baklava se pravi na Bajram i uoči ramazana. Mlađa raja, imam nevjestu koja napravi tortu i tako. Prave se i sutlije onda kad se iftari, puding i slično. Da je lagano”, nabraja nam Vasva što se to sve priprema.
“U vrijeme posta, ujutro se pojede ono što je ostalo iza večere ili ako ne ostane dodamo nešto. Kad je iftar, onda se jede oblino, supe, pite i tako”, dodaje.
Foto: Vasva Hadžić
“Prvi dan Bajrama sabere se sva porodica. Ja imam porodicu, sestra mi ima porodicu, a imamo i jednu bolesnu sestru ovdje u Varošu. Te tri porodice se sastanu i tu obavimo taj prvi dan. Drugi dan idem svojoj kući, idem gore po komšiluku, od kuće do kuće. Idemo po starini. Gledamo tko je stariji, prvo se ide najstarijem, pa onda mlađima. Kada čestitamo ja kažem: ‘Bajram mubarek olsun’, a odgovori se: ‘Allah razi olsun’. Netko kaže: ‘Bajram Šerif Mubarek Olsun'”, pojašnjava nam Vasva.
Prije je bio običaj da se susjedi međusobno posjećuju u vrijeme blagdana, pa pitamo baku Vasvu ima li nekoga tko ne slavi Bajram, a da je posjeti. “Ja imam komšinicu Anu. Ona meni dođe za Bajram, a ja njoj odem za Božić i Uskrs i tako”, kaže Vasva.
Ovom blagdanu se posebno raduju djeca, a tu je i neizostavna bajram banka ili bajramaluk. Djeca odlaze starijima i čestitaju, a pritom budu darivani novcem i slatkišima.
“Djeca se najviše raduju, idu od kuće do kuće. Mi njima poklonimo po dvije, tri marke, nekome deset. Prije su se djeci dijelili kolači, jabuke ili naranče. Kad sam ja bila mala, netko ti da naranču to je bilo veliko. Sebi ili djeci kupiš nešto novo za Bajram i to je radost. To nam je običaj za Bajram. Da se daruje”, prepričava nam Vasva.
Vrijeme Bajrama je i prilika za pomoći potrebitima, to jest propisana je obaveza da se izdvaja simbolična svota novca primjerice u visini jednog obroka dnevno. Razlog je da se post očisti od eventualnih nedostataka. Ukoliko je onaj koji posti napravio neku grešku. Vitrovašće, vitre, ili službeno sadekatu-l-fitr, se može dati u džamiji, ali vjernici su još od davnina navikli davati ga ljudima u potrebi i danas je tako. Običaj je ovo specifičan za ramazan, sadaka povodom Ramazanskog bajrama.
Baka Vasva kaže: “To mi obavimo prije Bajrama. Mora se dati vitrovašće. Također, trebamo dati i zekat, porodicama koje nemaju.”
Upitali smo Vasvu, je li običaj malo se proveseliti i zapjevati za bajram, a ona nam kaže: “Nije toliko običaj pjevati. Jedino, ako netko baš ima harmoniku ili gitaru. U našoj porodici zet Meho ima ili moj Almir, uzme gitaru, pa zapjevamo malo na terasi i tako. Tko zna on i igra. Opustimo se.”
“Prvi dan se ide i na groblje. Ocu i majki, prijateljima također proučimo Fatihu. Drugi dan se ide u obilazak komšijama, a treći isto. Treba to sve obići i završiti”, govori sa smiješkom baka Vasva.
Ovim putem svim vjernicima islamske vjeroispovijesti želimo sretan Bajram te da ga provedu u krugu obitelji i prijatelja.
