Reforme VSTV-a mimo europskih standarda: “Ovaj prijedlog je zamisao isključivo samo jednog političkog subjekta, to jeste HDZ-a”

Prijedlog Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), čiji su formalni predlagatelji članovi Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić, predstavlja verziju koju je prvotno izradilo Ministarstvo pravosuđa BiH, ali je Vijeće ministara nije usvojilo kao svoj prijedlog te koja ne ispunjava zahtjeve Venecijanske komisije.

Ovim prijedlogom zakona, među ostalim, mijenja se sastav VSTV-a i povećava broj članova na 20. Osam članova biralo bi se iz reda sudaca, osam iz reda tužitelja, po jednoga bi birale odvjetničke komore Federacije BiH i Republike Srpske, jednoga bi predložio ministar pravosuđa, a imenovalo Vijeće ministara BiH, dok bi jednoga imenovao Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, piše Detektor.

Džemal Smajić, izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, za Detektor kaže kako je riječ o identičnom tekstu koji je izradilo Ministarstvo pravosuđa te da su njegove primjedbe na ovaj prijedlog iste kao i ranije.

„Ovaj prijedlog zamisao je isključivo jednog političkog subjekta, odnosno HDZ-a. Ovim prijedlogom zakona, na što su i drugi ranije upozoravali, uvodi se svojevrsni ‘Dom naroda u VSTV-u’, jer pet članova može blokirati svaku odluku, što je nezamislivo u demokratskim pravosudnim sustavima“, smatra Smajić.

Govoreći o sastavu Vijeća, izvršna direktorica Transparency Internationala Ivana Korajlić u ranijoj analizi Detektora podsjetila je da je Venecijanska komisija inzistirala na neparnom broju članova radi lakšeg donošenja odluka.

U istoj analizi navedeno je kako prema novom tekstu izabranim članovima Vijeća mandat počinje teći prvoga sljedećeg radnog dana nakon isteka mandata prethodnog saziva. Svi članovi Vijeća moraju dostaviti izvješća o svojoj imovini, ali provjera tih izvješća ne mora biti završena kako bi stupili na dužnost.

„Ako dodatna provjera izvješća o imovini i interesima izabranog člana Vijeća ne bude dovršena do isteka mandata prethodnog saziva Vijeća, novoizabrani član preuzima dužnost“, stoji u Prijedlogu zakona o VSTV-u.

Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, podsjeća da je Venecijanska komisija tražila da zakon o VSTV-u bude što više depolitiziran te da pravosuđe dobije snažnija jamstva neovisnosti od politike. To znači, navodi Mehmedović, da je naglasak bio na tome da izbor članova VSTV-a bude prije svega utemeljen na stručnosti i jasnim kriterijima, a ne na političkom dogovoru, prenosi Istina.media.

„U prijedlogu Čovića i Ademovića, međutim, ostavljen je veći prostor za politički kompromis oko sastava i izbora članova VSTV-a. Zbog toga su kritičari smatrali da je taj prijedlog prihvatljiviji parlamentarnoj većini, ali slabiji kada je riječ o stvarnoj neovisnosti pravosuđa“, navodi Mehmedović.

Druga važna razlika, kako kaže, odnosi se na stegovni sustav. Podsjeća da je Venecijanska komisija tražila čvrsta, jasna i učinkovita stegovna pravila, ali i da tijela koja ih provode budu dovoljno udaljena od političkog utjecaja.

„Kod prijedloga Čovića i Ademovića ostao je dojam da ta zaštita nije dovoljno snažna i da i dalje postoji mogućnost političkog utjecaja kroz same mehanizme izbora i odlučivanja“, smatra Mehmedović.

Kao treću bitnu razliku navodi sukob interesa. Venecijanska komisija, ističe Mehmedović, inzistirala je na strožim pravilima i većoj transparentnosti kako ne bi bilo sumnje u privatne ili političke veze članova VSTV-a. Iako su određena pravila o sukobu interesa uključena u kompromisni prijedlog, Mehmedović smatra da ona nisu dovoljno uvjerila zagovornike dublje reforme.

Četvrta razlika odnosi se na etnički pristup. Mehmedović podsjeća da je Venecijanska komisija upozorila kako se pravosuđe ne smije graditi na jačanju etničkih kvota i političkoj raspodjeli utjecaja.

„Kritičari prijedloga Čovića i Ademovića smatrali su da taj prijedlog ne otklanja dovoljno taj rizik, nego ostavlja prostor za etničko i političko balansiranje umjesto za isključivu stručnost“, ističe Mehmedović.

Prema Prijedlogu zakona, sastav VSTV-a u pravilu odražava nacionalni sastav BiH u skladu s Ustavom BiH, pri čemu u Vijeću moraju biti najmanje po četiri člana iz svakog konstitutivnog naroda, dva člana iz reda ostalih te najmanje osam članova jednog spola.

Mehmedović kao petu razliku ističe sam cilj zakona. Prema njegovim riječima, Venecijanska komisija zakon promatra kao instrument koji mora ispuniti europske standarde i stvarno ojačati neovisnost pravosuđa.

„Prijedlog Čovića i Ademovića bio je prije svega politički održiv kompromis, što znači da je mogao biti lakše dogovoren, ali je prema ocjeni kritičara slabije ispunjavao ono što traže Europska unija i Venecijanska komisija“, smatra Mehmedović.

Zaključuje kako je potpora VSTV-a ovom zakonu praktične prirode jer, kako tvrdi, postojeći članovi Vijeća žele izmjenama zakona sebi osigurati još dva mandata. Time bi, tvrdi, zadržali postojeće stanje i produljili agoniju koja, kako navodi, vlada ne samo u VSTV-u nego i u pravosuđu, čime se dodatno produbljuje pravna nesigurnost u bosanskohercegovačkom društvu.

Džemal Smajić također zaključuje kako ovaj prijedlog zakona nije reformski, što bi, prema njegovim riječima, trebalo biti njegovo temeljno obilježje, niti je usklađen s europskim standardima.

„Zašto radimo nešto što se od nas ne traži? Od nas se traži da provedemo reforme pravosudnog sustava i uskladimo ga s europskom pravnom stečevinom“, ističe Smajić.

O novom zakonu o VSTV-u već se dulje vrijeme vode rasprave, a tijekom zakonodavnog postupka pojavilo se nekoliko verzija i prijedloga rješenja, uz različita mišljenja o tome kako bi ova institucija trebala biti uređena. Šef Delegacije Europske unije u BiH Luigi Soreca u svojoj kolumni, objavljenoj početkom godine, naglasio je da europski standardi određuju što treba postići, ali ne propisuju jedinstven model kako Bosna i Hercegovina to mora učiniti, nego državi ostavljaju slobodu da sama odluči na koji će način najbolje organizirati svoj pravosudni sustav.

„Ponovljeni zahtjevi za dobivanje mišljenja Venecijanske komisije, više verzija nacrta zakona i dugotrajna kašnjenja u zakonodavnom postupku ukazuju na dublji izazov: potrebu za usklađenijim donošenjem odluka, boljom institucionalnom koordinacijom i preuzimanjem odgovornosti“, naveo je Soreca u kolumni.

Naglasio je kako država koja teži članstvu u Europskoj uniji mora biti sposobna ne samo napisati zakone, nego se o njima usuglasiti, transparentno ih usvojiti i dosljedno provoditi.