Revizija presude Prliću i ostalima – nema novih dokaza ali…Hoće li haški sudci odgovarati za hrvatsku šestorku?

“Ne postoji novi dokaz ili nova činjenica koji bi mogli biti osnova za podnošenje revizije. Zato je ovoga trenutka izvjesno da se taj pravni lijek neće koristiti. No, postoji mogućnost da se pokrene postupak preispitivanja presude zbog određenih očitih pogrešaka u zaključivanja o činjenicama i okolnostima bitnima za pravilno presuđenje, pa presudu analiziramo u tom kontekstu”, za Dnevni list kazala je Vesna Alaburić, odvjetnica generala Milivoja Petkovića.

Nakon što je u studenom prošle godine haški sud pravomoćno potvrdio prvostupanjske, visoke kazne vojnom i političkom vrhu nekadašnje Herceg-Bosne uz kvalifikaciju ‘udruženog zločinačkog pothvata’, a svijet ostao šokiran javnim samoubojstvom u haškoj sudnici trećeoptuženog generala Slobodana Praljka, odvjetnički timovi osuđenih intenzivno su tražili način i argumente zahtjeva za pokretanje revizije presude.

Propusti haških sudaca u suđenju

Kako se i pretpostavljalo, teško je bilo očekivati pronalazak potrebnih, novih dokaza, jer su obrane optuženih već tijekom suđenja predočili više od 10.000 dokaza. No, postoje drugi elementi koji bi mogli argumentirati pokretanje revizije.

“Ne postoji novi dokaz ili nova činjenica koji bi mogli biti osnova za podnošenje revizije. Zato je ovoga trenutka izvjesno da se taj pravni lijek neće koristiti. No, postoji mogućnost da se pokrene postupak preispitivanja presude zbog određenih očitih pogrešaka u zaključivanja o činjenicama i okolnostima bitnima za pravilno presuđenje, pa presudu analiziramo u tom kontekstu”, za Dnevni list je kazala Vesna Alaburić, odvjetnica generala Milivoja Petkovića.

U ovom kontekstu propusti tijekom suđenja peteročlanog Žalbenog vijeća, sudaca Liu Daquna Fausta Pocara, Theodora Merona, Bakonea Molotoa te predsjedavajućeg sudca Carmela Agiusa naći će se pod povećalom. S tim u svezi, poznato je i da je Žalbeno vijeće uvažilo brojne dokaze obrane tijekom žalbenog postupka, no da to nije igralo nikakvu ulogu pri konačnom izricanju kazne kojim je, podsjetimo, samo potvrđena prvostupanjska odluka.

Ministarstvo pravosuđa RH traži mogućnost pobijanja presude

Presuda ‘Prlić i ostali’ značajno opterećuje i susjednu Hrvatsku, a čije je Ministarstvo pravosuđa već 12. prosinca 2017. godine uputilo Akademiji pravnih znanosti Hrvatske zahtjev za izradu studije analize prvostupanjske i drugostupanjske presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u predmetu ‘Prlić i ostali’.

Akademija je krajem ožujka ove godine uradila studijsku analizu presuda, a izradili su je redoviti članovi Akademije koji se bave međunarodnim, kaznenim i međunarodnim kaznenim pravom, a u istoj su sudjelovali i povjesničari. Treba podsjetiti i na to da je Akademija pravnih znanosti Hrvatske u 2007. godini, također na zahtjev ministarstva pravosuđa izradila Studiju o zajedničkom zločinačkom pothvatu u praksi MKSJ.

Iz Ministarstva pravosuđa Dnevnom listu potvrđeno je da je ministarstvo naručilo navedenu Studiju te da je cilj analize razmatranje pobijanja pravomoćne presude.

“Ministarstvo pravosuđa je početkom 2018. godine angažiralo Akademiju pravnih znanosti Hrvatske za izradu studijske analize prvostupanjske i drugostupanjske presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia – ICTY) u predmetu Tužitelj protiv Jadranko Prlić i dr., a kojima je utvrđeno postojanje zajedničkog zločinačkog pothvata „etničkog čišćenja“ Muslimana u dijelovima BiH u kojem su uz optuženike Prlića i dr. sudjelovali i tadašnji visoki državni dužnosnici Republike Hrvatske, a koji je prema presudi proveden radi realizacije krajnjeg cilja zajedničkog zločinačkog pothvata (ZZP) odnosno stvaranja „Velike Hrvatske“ u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine. Studija je izrađena, a cilj analize je bilo razmatranje mogućnosti pobijanja pravomoćne presude”, stoji u odgovoru iz Ministarstva pravosuđa RH.

Također, nije odgovoreno postoje li neki novi dokazi kojim bi se argumentirano mogao podnijeti zahtjev za reviziju presude, no podsjećaju kako je Republika Hrvatska u predmetu Tužitelj protiv Jadranko Prlić i dr. pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u tri navrata podnijela navedenom međunarodnom sudu (ICTY) zahtjev u kojem je tražila uključivanje u sam postupak u svojstvu „Prijatelja suda“ (amicus curiae), prvi put u rujnu 2006. godine na samom početku suđenja, te u dva navrata tijekom žalbenog postupka, u ožujku 2016., te u lipnja 2017. godine nakon održavanja usmene rasprave u žalbenom postupku.

Međutim, za spomenuti je da su sva tri zahtjeva Hrvatske za ulogu ‘prijatelja suda’ odbijena od strane haškog suda.

Hrvatska se značajnije uključila

Sve izvjesnije je da će se obrane osuđenih odlučiti za pokretanje revizije presude s ključnim razlogom – propustom sudaca tijekom suđenja Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, pokojnom Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću, ukupno osuđenim na 111 godina zatvora za sločine nad Bošnjacima i uz kvalifikaciju udruženog zločinačkog pothvata.

Značajno je i podsjetiti da je predsjedavajući Raspravnog vijeća, sudac Jean-Claude Antonetti, imao izdvojeno mišljenje tijekom izricanja nepravomoćne presude šestorci u svibnju 2013. godine smatrajući kako nije bilo udruženog zločinačkog pothvata i da predsjednik Franjo Tuđman nije bio zagovornik ‘Velike Hrvatske’, ali i da nije bilo međunarodnog oružanog sukoba jer HV nije imao opću kontrolu nad HVO, no složio se da je šestorka kriva po “alternativnim oblicima odgovornosti”.

Kako se doznaje, odvjetnički timovi aktivno razmatraju Studiju analize prvostupanjske i drugostupanjske presude Akademije pravnih znanosti Hrvatske, a sada je jasno da se u ovaj slučaj, iako prekasno, susjedna Hrvatska značajnije uključila jer ne želi nositi stigmu agresora na BiH te se time stavljati u istu ravan sa Republikom Srbijom. Što radi i radi li uopće nešto po ovom pitanju hrvatska strana i stručnjaci u BiH – nije poznato.

/Izvor: Republikainfo.com/