Ruski ratni brodovi stigli u kubanske vode uoči vježbi na Karibima

Flota ruskih ratnih brodova stigla je u srijedu u kubanske vode uoči planiranih vojnih vježbi na Karibima, što je, kako ističu posmatrači, nastojanje da se demonstrira moć s rastom tenzija oko zapadne podrške Ukrajini. Tri broda su prešla ušće Havanskog zaliva u pratnji malih čamaca koji su ih vodili kroz uski kanal.

Vodeću fregatu, okićenu ruskom i kubanskom zastavom, dočekao je 21 topovski pozdrav. Mornari u uniformama stajali su u vojnoj formaciji dok su se približavali otoku.

Očekuje se dolazak podmornice

Očekuje se da iza njih stigne podmornica na nuklearni pogon. Američka vojska očekuje da će u vježbama učestvovati nekoliko ruskih brodova i pomoćnih brodova, koji bi se takođe mogli zaustaviti u Venecueli, prenosi Radio Slobodna Evropa. Rusija je dugogodišnji saveznik Venecuele i Kube, a njeni ratni brodovi i zrakoplovi su povremeno ulazili u karipski proctor.

Ali, ova misija dolazi manje od dva tjedna nakon što je američki predsjednik Joe Biden ovlastio Ukrajinu da upotrebi oružje koje je osigurao SAD za napad unutar Rusije kako bi zaštitila Harkov, drugi po veličini grad. Zbog toga je ruski predsjednik Vladimir Putin sugerirao da bi njegova vojska mogla da odgovori “asimetričnim koracima” na drugim mjestima u svijetu.

“Prije svega, ratni brodovi su podsjetnik Washingtonu da je neprijatno kada se protivnik miješa u vaše bližnje inozemsvo”, rekao je Benjamin Gedan, direktor programa za Latinsku Ameriku u washingtonskom centru Wilson, misleći na zapadni involviranost Zapada u Ukrajini koju je napala Rusija.

Brodovi ne nose nuklerarno oružje

“To također podsjeća ruske prijatelje u regiji, uključujući američke protivnike Kubu i Venecuelu, da je Moskva na njihovoj strani” – smatra Gedan. Iako flota uključuje podmornicu na nuklearni pogon, visoki dužnosnik američke administracije rekao je za AP da je obavještajna služba utvrdila da nijedan brod ne nosi nuklearno oružje. Dužnosnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da raspoređivanje ruskih brodova “ne predstavlja direktnu prijetnju po Sjedinjene Države”.

Američki dužnosnici su rekli prošle nedjelje da se očekuje da će ruski brodovi ostati u regiji do lijeta. Ruski brodovi povremeno pristaju u Havanu od 2008. godine, kada su ušli u kubanske vode, što je, kako su državni mediji opisali, prva takva posjeta u skoro dva desetljeća. Jedan izviđački i komunikacijski brod stigao je 2015. nenajavljeno u Havanu dan prije početka razgovora između američkih i kubanskih dužnosnika o ponovnom uspostavljanju diplomatskih odnosa. Glasnogovornik State Departmenta rekao je za AP da su dolasci na Kubu “rutinske pomorske posjete”, priznajući da su ruske vojne vježbe “pojačane zbog podrške SAD-a Ukrajini i našim saveznicima iz NATO-a”.

U srijedu je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ugostio svog kubanskog kolegu Bruna Rodrigeza u Moskvi. Obraćajući se novinarima nakon razgovora, Lavrov je zahvalio kubanskim vlastima na stavu o Ukrajini. ”Havana je od samog početka dala ocjenu onoga što se događalo, navodeći apsolutno točne, istinite razloge za ono što se događa (u Ukrajini) i šta je Zapad pripremao dugi niz godina”, rekao je Lavrov.

Malo više od provokacije

U ruskoj vojnoj doktrini, Latinska Amerika i Karibi imaju važno mjesto, a sfera za koju se smatra da je pod utjecajem SAD-a deluje kao protivteža aktivnostima Washingtona u Europi, rekao je Ryan Berg, direktor Američkog programa u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.

”Iako je ovo vjerojatno malo više od provokacije iz Moskve, to šalje poruku o sposobnosti Rusije da projektuje moć na zapadnoj hemisferi uz pomoć svojih saveznika, i sigurno će držati američku vojsku u visokoj pripravnosti dok su na pozornici”,  rekao je Berg.

Tajming ovogodišnje misije može poslužiti ciljevima Rusije, ali se takođe postavlja pitanja da li ga vlada Venecuele može iskoristiti za podršku kandidaturi predsjednika Nikolasa Madura za treći mandat na izborima 28. srpnja.

Glavna oporbena koalicija Venecuele ugrožava višedesetljetni opstanak vladajuće stranke na kormilu države, a inžinjering krize izgrađene na tinjajućim tenzijama sa Gvajanom je jedan od scenarija za koje analitičari vjeruju da bi Madurova vlada mogla da iskoristi za odlaganje ili otkazivanja izbora.

”Gotovo je nezamislivo da Maduro rizikuje da zaista izgubi vlast”, rekao je Evan Ellis, profesor na Ratnom koledžu vojske SAD

”Najočitija alternativa, u skladu sa nedavnim potezima venecuelanske vojske… je izmišljanje međunarodne krize koja bi pružila izgovor za ’odlaganje‘ izbora u Venecueli”, nastavio je.

“Prisustvo ruskih ratnih brodova u blizini bi uveliko povećalo rizik od eskalacije svake takve krize koju bi Maduro izmislio, što je vjerovatno i poenta”, smatra Elis.

Glasači u Venecueli podržali su u prosincu održavanje referenduma o pravu na suverenitet nad teritorijom Esekibo, koja čini dvije trećine Gvajane i nalazi se u blizini velikih nalazišta nafte u moru. Venecuela tvrdi da je pokradena kada je granica povučena prije više od jednog stoljeća.

Nije direktna prijetnja Gvajana čeka odluku Međunarodnog suda pravde u vezi s tužbom Venecuele, ali Madurova vlada ne priznaje njegovu nadležnost. SAD podržava Gvajanu u tekućem sporu i pomogle su joj u nadzornim letovima krajem prošle godine kada je Venecuela zaprijetila invazijom na zemlju. Vlada Gvajane je prošlog mjeseca dala dozvolu američkoj vojsci za prelijet dva moćna zrakoplova F/A-18F Super Hornet iznad njenog glavnog grada u demonstraciji bliske saradnje. Potpredsjednik Gvajane Bharrat Jagdeo je 6. lipnja priznao da ruska flota ne predstavlja “direktnu pretnju”.

“Ipak, mi smo na oprezu i ovo pitanje čvrsto držimo na našem političkom radaru”, rekao je Jagdeo.