Satelitski snimljen veliki ruski konvoj koji ide prema Donbasu
Satelitske snimke koje je napravila i analizirala tvrtka Maxar Technologies pokazuju desetak kilometara dugačak ruski vojni konvoj istočno od Harkiva. Maxarove snimke nastale su 8. travnja kod grada Velki Burluk, par desetaka kilometara istočno od Harkiva. Konvoj se kretao prema jugu, piše CNN.
Iz Maxara su kazali kako je konvoj sadržavao oklopna vozila, kamione, artiljeriju te dodatnu vojnu opremu
U nedjelju, na 46. dan ruske invazije na Ukrajinu, vjeruje se da je riječ o operaciji pregrupiranja ruske vojske koja se priprema za drugu fazu svoje, kako je u Kremlju nazivaju, “specijalne vojne operacije”, odnosno za napad na dijelove Donbasa koje kontroliraju ukrajinske snage.
Prema jutarnjem operativnom izvještaju ukrajinskog Glavnog stožera, ruske snage nastoje se probiti kroz ukrajinsku obranu na području Izjuma, a istovremeno i dalje pokušavaju staviti pod kontrolu Mariupolj, no ukrajinski borci i dalje ondje pružaju otpor. Nastavljena je i djelomična opsada i bombardiranje Harkova.
Nova grobnica s desecima ukrajinskih civila pronađena je u subotu u Buzovi, oslobođenom selu blizu glavnoga grada Kijeva koje je tjednima bilo pod okupacijom ruskih snaga, rekao je mjesni dužnosnik.
Taras Didič, čelnik okruga Dmitrivke koja obuhvaća Buzovu i nekoliko drugih obližnjih sela, rekao je za ukrajinsku televiziju da su tijela pronađena u jarku blizu benzinske crpke. Broj mrtvih tek treba potvrditi.
“Sada se vraćamo u život, ali za vrijeme okupacije ovdje su bila ‘žarišta’, mnogo civila je poginulo”, rekao je Didič.
Reuters nije mogao odmah potvrditi izvješće
Budući da su u prvim tjednima invazije ruske snage bile u ofenzivi na Kijev, mnoga mjesta oko glavnoga grada – među njima Makariv, Buča, Irpin i Dmitrivka – bila su pod stalnom vatrom.
Lokalni ukrajinski mediji početkom travnja izvijestili su o žrtvama pronađenim u blizini Buzove, a tada je pronađeno oko 30 tijela.
Budući da je većina gradova i sela oko Kijeva sada slobodna, otkrića masovnih grobnica i civilnih žrtava izazvala su val međunarodne osude, pogotovo zbog smrti civila u gradu Buči, sjeverozapadno od glavnoga grada.
U subotu je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da se, iako Kijev sada nije pod prijetnjom, Ukrajina priprema za tešku borbu s ruskim snagama koje se gomilaju na istoku zemlje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je u subotu da ruska agresija nikada nije bila ograničena samo na Ukrajinu i da joj je meta cijela Europa, pritom još jednom pozvavši Zapad na uvođenje potpunog embarga na ruske energente, te da Ukrajinu opskrbi s još oružja.
Zelenski je u obraćanju u subotu kasno navečer rekao da je ruska upotreba sile “katastrofa koja će neizbježno pogoditi sve”
“Namjere ruske agresije nisu ograničene samo na Ukrajinu. Cijeli europski projekt je meta za Rusiju”, ustvrdio je ukrajinski predsjednik, kojem je u subotu u posjetu u Kijev došao britanski premijer Boris Johnson.
Zelenski je rekao da si Rusija još uvijek može “priuštiti živjeti u iluzijama” i dovođenje novih vojnih snaga i nove opreme u Ukrajinu.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je za britanski Telegraph da NATO radi na planovima o stalnoj vojnoj prisutnosti na svojim istočnim granicama, u kontekstu suočavanja s eventualnom ruskom agresijom.
NATO je “usred temeljne transformacije” koja će imati “dugoročne posljedice” po postupke ruskog predsjednika Vladimira Putina, izjavio je Stoltenberg.
“Svjedočimo novoj stvarnosti, “novom normalnom” za europsku sigurnost. Stoga smo zatražili od naših vojnih zapovjednika da pruže opcije za ono što nazivamo resetiranjem, to jest dugoročnom prilagodbom NATO-a”, rekao je Stoltenberg, apostrofirajući da bi vojne trupe u istočnoeuropskim zemljama članicama trebale postati “punopravno sredstvo odvraćanja”.
Stoltenberg, koji bi zbog situacije u Ukrajini mogao dobiti produljenje mandata na čelu saveza za godinu dana, u razgovoru je otkrio da će odluke o svemu biti donesene na summitu NATO-a koji će se u lipnju održati u Madridu
Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je najveću europsku izbjegličku krizu od Drugog svjetskog rata i navela zapadne zemlje da preispitaju svoju obrambenu politiku, piše Reuters.
Britanska vojna obavještajna služba priopćila je da ruske oružane snage nastoje povećati broj vojnika pozivajući otpuštene iz vojne službe od 2012., budući da se gubici povećavaju od početka invazije na Ukrajinu.
Napori ruskih snaga da pojačaju svoju borbenu moć također uključuju pokušaj novačenja iz nepriznate regije Pridnjestrovlja u Moldaviji, objavilo je ministarstvo obrane u redovitom biltenu na Twitteru.
Ruska povjerenica za ljudska prava Tatjana Moskalkova potvrdila je da su Rusija i Ukrajina jučer razmijenile zarobljenike. Moskalkova je rekla da su među razmijenjenima s Rusijom četiri zaposlenika Državne korporacije za atomsku energiju Rosatom i vojnici.
“Rano jutros sletjeli su na rusko tlo”, napisala je Moskalkova u online objavi.
