Sindikati HNŽ-a prozivaju Vladu
Nakon što im je nova Vlada HNŽ poručila kako povećanja osnovice plaće u 2024. godini neće biti, medijima su se obratili članovi Koordinacije sindikata HNŽ, među čijim su članovima Sindikat državnih službenika i namještenika, Sindikat učitelja, te Sindikati srednjih i osnovnih škola na području HNŽ.
Njihovo otvoreno pismo prenosimo u cjelosti.
“Nakon silnih tužbi i nepoštivanja Kolektivnih ugovora nova Vlada HNŽ nastavlja istim putem kao i one koje su dozvolile i dovele da se ljudima već 15 i više godina uskraćuju njihova prava zbog kojih su morali podnijeti tužbe nadležnim sudovima, na čije isplate još uvijek čekaju. Nažalost mnogi nisu ni dočekali, niti će dočekati zarađeni novac.
Osnovica pala ispod 50 posto prosječne plaće
Nakon svih pokušaja sindikata da novim članovima Vlade HNŽ ukaže na neophodnost povećanja osnovice, a samim time i primanja proračunskih korisnika koja su ovim teškim vremenima „pojedena“ inflacijom i svakodnevnim poskupljenjima, posebno životnih namirnica na koje ode većina primanja svih proračunskih korisnika, Vlada uporno zanemaruje upozorenja sindikata. Kao što znamo osnovica je još za listopad 2023. pala ispod 50 posto prosječne plaće na razini FBiH, što je direktno kršenje Kolektivnih ugovora proračunskih korisnika koji propisuju da osnovica ne može biti manja od 50 posto, te da može biti u rasponu od 50-70 posto.
Sama činjenica da je osnovica ispod 50 posto govori o težini situacije i visini materijalnih primanja proračunskih korisnika u županiji koja je druga po visini prosječne plaće od 10 županija, što nam govori da bismo trebali biti u samom vrhu po visini plaća i primanja.
Neka oni pokušaju preživjeti mjesec sa 650 KM
Nažalost, nalazimo se na samom dnu. Ljudi će, nažalost, ponovo biti prisiljeni da svoja prava potražuju na nadležnim sudovima, na ulici, štrajkovima… dok se njihov novac dijeli na “balkon poticaje” i slično.
Očito je da dolaskom nove Vlade svi nazadujemo. Međutim, u svom komoditetu oni to ne mogu ili ne žele primijetiti. Neka bar jedan mjesec pokušaju preživjeti sa 650 KM koliko ima pomoćno osoblje, oni rijetki koji imaju sreću da nemaju kredit, ako ima takvih.
Sve je više novca u proračunu, a sve manje kod ljudi. Ljudi pitaju zašto? Gdje je novac? Tko ga troši? Kome se daju silni milijuni? Ljudi se bore da prežive, plate račune i daju djetetu džeparac.
Zadnja potrošačka košarica 2883 KM
Zadnja potrošačka korpa je 2883 KM. U četveročlanoj obitelji i djeca bi trebala raditi i falilo bi novca.
Ponovo pozivamo Vladu i sve uključene u proces donošenja odluka da shvate realnost i pristupe socijalnom dijalogu kako bi se izbjegle neželjene situacije i sindikalne aktivnosti”, poručuju sindikalisti.
Vladu HNŽ opterećuju stari dugovi
Novi ministar financija HNŽ, Adil Šuta (SDA) kazao je za Hercegovina.info kako Vlada nema mogućnost povećanja osnovice za zaposlene u školstvu.
“Mi smo u nacrtu proračuna za 2024. u odnosu na ono što je bio prijedlog imali obveze za plaće i naknade, koje je prethodna vlada potpisala za kolektivne ugovore teške 21 milijun KM. Tu nam se umanjuje manevarski prostor. Također preko sudskih presuda koje su opterećujuće za ovu županiju oko 28 milijuna KM, i kreditnih obveza, sve zajedno oko 104 milijuna KM nastojimo da taj dio obveza riješimo”.
Inače, riječ je o prispjelim obvezama nastalim u razdoblju 2020- 2014 kada tadašnja Vlada nije ispunjavala kolektivne ugovore. Šuta kaže kako proračunom koji se planira za 2024. mogu ispuniti ono što je prethodna vlada potpisala sa sindikatima, ali da do povećanja sigurno neće doći.
Prihodi manji od planiranih
“Mogu potvrditi da ćemo u ovoj godini poštovati sve kolektivne ugovore koji su na snazi, ali nećemo obećavati ništa populistički, radit ćemo u okviru realnih prihoda koji će biti prikupljeni. Kako sam rekao i na skupštini, situacija je takva da trenutno ostvarenje prihoda po rebalansu nije kako je planirano, manji su prihodi od poreza na dohodak i poreza na dobit što su najznačajnije stavke za proračun. To znači da tvrtke na području HNŽ nisu ostvarile dobit kao što je bilo predviđeno u rebalansu. Primjerice u 2022. godini taj prihod je bio 39 milijuna KM, sad je bilo planirano oko 52 milijuna KM, a ostvarenje je nekih 45 milijuna. Prihod jeste rastao u odnosu na 2022. ali nije rastao onoliko koliko je planirano” izjavio je ministar financija.
Dodaje kako će sve što je potpisano biti i ispoštovano.
“Imamo potpisane kolektivne ugovore iz oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja koji važe do lipnja 2025. godine i ispoštovat ćemo sve obveze, ali ne možemo stvarati nove, financijski okvir nam to ne dozvoljava. Voljeli bismo da se ta situacija popravi, međutim globalni svjetski trendovi definiraju kamate na razini svejtske banke i MMF-a, prioritet je otplata dugova i taj vanjski dug je prioritet”, objasnio je Šuta stav Vlade HNŽ.
