Sindikati obrazovanja Vladi HNŽ: ‘Plaće su nam pale ispod prosjeka, do rujna nećemo šutjeti’

Koordinacija sindikata obrazovanja HNŽ/K upozorila je danas u Mostaru na teško nezadovoljstvo prosvjetnih djelatnika materijalno-pravnim položajem, tvrdeći kako Vlada HNŽ nije odgovorila na njihov službeni zahtjev za sastanak. Sindikati poručuju da se problemi u obrazovanju gomilaju, da plaće zaostaju za federalnim prosjekom te najavljuju anketiranje članstva o daljnjim sindikalnim koracima uoči početka nove školske godine, piše Hercegovina.info

Na konferenciji za medije četiriju sindikata osnovnih i srednjih škola HNŽ, održanoj u prostorijama Unije neovisnih sindikata u Mostaru, predstavnici sindikata kazali su kako su se javnosti obratili jer je, kako tvrde, Vlada odbila razgovarati sa sindikatima, unatoč višemjesečnim pregovorima o novom aneksu kolektivnog ugovora.

Sindikati navode kako su službeni zahtjev za sastanak s Vladom, odnosno predsjednicom Vlade i ministrom financija, uputili još 22. svibnja, ali pisani odgovor nisu dobili.

“Nismo dobili odgovor, nego nam je preko resornog ministra poručeno da sastanka neće biti. To je glavni razlog zbog kojeg želimo upoznati javnost i naše članstvo da sastanka neće biti, iako smo polagali nadu u njega”, rekla je predsjednica Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja HNŽ Edina Čomić.

“Socijalni dijalog nije odgovor na jedan od deset dopisa”

Predstavnici sindikata poručili su kako se Vlada u rijetkim odgovorima poziva na socijalni dijalog, ali da se takav odnos, prema njihovim riječima, ne može smatrati stvarnim dijalogom.

“Socijalni dijalog nije odgovor na jedan od deset dopisa, socijalni dijalog nije odbijanje sastanka”, poručili su sindikati.

Ističu kako su tijekom pregovora iznosili prijedloge za koje tvrde da već postoje u drugim županijama te da velik dio njih ne zahtijeva dodatna sredstva, nego uređeniji i pravedniji sustav.

“Tražimo rješenja koja postoje u drugim županijama. Mnogi naši prijedlozi su u razgovorima prihvaćeni kao opravdani. Nismo tražili da se primjenjuju odmah, nego da se ono što se dogovori može primjenjivati od naredne školske godine”, naveli su.

Plaća u osnovnoj školi 65 KM ispod federalnog prosjeka

Sindikati tvrde kako je odnos Vlade prema obrazovanju najbolje vidljiv kroz kretanje plaća u posljednje tri godine. Prema podacima koje su iznijeli, u listopadu 2023. godine, kada je imenovana aktualna Vlada, plaća prosvjetnog radnika bila je oko 200 KM veća od prosječne plaće isplaćene u Federaciji BiH.

Danas je, tvrde sindikati, prosječna plaća u Federaciji BiH 1706 KM, dok je plaća u osnovnoj školi u HNŽ 1641 KM, odnosno 65 KM manja od federalnog prosjeka.

“To je pravi pokazatelj kakav je odnos Vlade prema obrazovanju”, poručili su.

Posebno upozoravaju na položaj pripravnika i mlađih nastavnika, navodeći kako je minimalna plaća porasla na 1027 KM, dok pripravnici imaju tek nešto veću plaću od minimalne. Početnici koji nemaju dodatak na minuli rad, ističu, imaju gotovo ista primanja kao radnici koji primaju minimalnu plaću.

“Profesor matematike, liječnik, ovisno o tome u kojoj školi radi, ima tek nešto veću plaću od minimalca. Kako članovi Vlade misle da obrazovanje u ovoj županiji može ići nabolje ako visokoobrazovanog čovjeka s dnevnikom pošalju u učionicu za plaću tek nešto veću od najniže stručne spreme”, poručeno je.

Sporno povećanje od pet posto

Sindikati podsjećaju kako je u veljači 2025. godine, nakon prekida štrajka, potpisan aneks kolektivnog ugovora kojim je dogovoreno povećanje koeficijenata za osam posto te povećanje osnovice za pet posto od 1. listopada.

Međutim, ističu kako je u međuvremenu Vlada Federacije BiH smanjila iznos doprinosa za uplatu, pa je, prema njihovim riječima, dogovoreno povećanje od pet posto zapravo postalo dio sredstava koji je ostajao nakon smanjenja doprinosa.

“Mjera Vlade Federacije BiH bila je da poslodavci ta sredstva preusmjere na plaće, što su neki kantoni i uradili. U HNŽ se čak i to povećanje primjenjuje tek od listopada, iako su doprinosi umanjeni od srpnja”, upozorili su sindikati.

Dodaju kako su na to upozoravali dopisima, ali da na većinu njih nisu dobili odgovor.

Moguće tužbe zbog minimalnih plaća

Jedan od problema na koji su sindikati posebno upozorili odnosi se na isplatu minimalnih plaća. Tvrde kako se minimalna plaća tek od ove godine isplaćuje ispravno, dok su prošle godine radnici s najnižim primanjima, među kojima su spremačice i asistenti u nastavi, primali umanjene iznose.

Sindikati su, kako navode, od Federalnog ministarstva financija tražili uputu o isplati, a nakon toga zatražili od nadležnih u HNŽ da se izradi plan isplate razlika kako radnici ne bi pokretali tužbe.

“Kad je napokon počela isplata ispravno, uputili smo dopis i zatražili da se napravi plan isplate onog dijela koji naši radnici, koji primaju minimalac, nisu dobivali. Ni na taj dopis nam nije odgovoreno”, naveli su.

Predstavnici sindikata istaknuli su kako su mjesecima upozoravali na mogućnost tužbi, ali da rješenja nije bilo.

“Iskazali smo dobru vjeru i strpljenje mjesecima, upozoravali da će doći do tužbi, ali očito njih za to nije briga”, poručili su.

Sistematski pregledi nisu obavljeni

Sindikati tvrde i kako dio dogovorenih obveza iz ranijeg aneksa kolektivnog ugovora nije proveden. Među njima navode sistematske preglede, za koje kažu da ih zaposlenici u srednjim školama nisu imali od 2010. godine.

“Prilikom potpisivanja aneksa dogovorili smo sistematski pregled koji nismo imali od 2010. godine i do danas ga zaposlenici u srednjim školama nisu obavili”, istaknuto je.

Posebno problematičnim smatraju to što radnici na određeno vrijeme nisu planirani za sistematske preglede, iako neki od njih godinama rade u školama.

“To je sramota. Netko tko radi pet ili šest godina na određeno nema pravo na sistematski pregled. O njegovu zdravlju i položaju u društvu nikoga nije briga”, poručeno je.

Radnici na određeno formalno na odmoru, a i dalje rade

Na konferenciji je upozoreno i na položaj djelatnika koji rade na određeno vrijeme. Sindikati tvrde kako su ti radnici dobili rješenja o godišnjem odmoru od 18. lipnja, ali da velik broj njih i dalje obavlja poslove u školama, osobito oni koji su razrednici ili sudjeluju u povjerenstvima za upis.

“Naši radnici koji rade na određeno su na odmoru od 18. lipnja, a oni koji su razrednici ili su u povjerenstvima za upis rade još uvijek”, navode sindikati.

Takav odnos prema radnicima na određeno, posebno uz činjenicu da neki od njih godinama nemaju stalno zaposlenje, sindikati smatraju neprihvatljivim.

“Postoje ljudi koji deset godina rade na određeno. Na tu nepravdu ne želimo šutjeti. Tražimo ista prava za sve”, poručili su.

“U HNŽ ne postoji jedinstveni pravilnik o prijemu radnika”

Kao jedan od najvećih problema u obrazovanju HNŽ sindikati ističu nepostojanje jedinstvenog pravilnika o prijemu radnika. Zbog toga, tvrde, škole mogu postupati po vlastitim pravilnicima, što dovodi do različitih kriterija i neujednačene prakse.

“Postoje kvalitetni i pravedni pravilnici u nekim školama, ali postoje i škole u kojima se radnici primaju samo na osnovi intervjua. Nije važno iskustvo, čekanje na birou, niti bilo što drugo, odnosno važno je upravo nešto drugo”, upozorili su.

Prema tvrdnjama sindikata, postoje slučajevi u kojima se natječaji za stalna radna mjesta raspisuju odmah nakon odlaska radnika u mirovinu, dok pojedini djelatnici godinama rade na određeno.

“Postoje škole u kojima je raspisan natječaj odmah nakon što je netko otišao u mirovinu i prima se osoba koja nikada nije radila u školi, dok netko drugi deset godina radi na određeno”, poručili su.

Sindikati: Obrazovanje postaje nesigurna profesija

Predstavnici sindikata upozoravaju kako nesigurnost zaposlenja i niske plaće već utječu na interes za nastavničke profesije.

“Stvoren je ambijent nesigurne profesije. Ljudi koji su završili pedagoške fakultete kažu da neće ući u to. Radije će raditi kao trgovci sa sigurnom plaćom”, rekao je predsjednik Sindikata osnovnih škola HNŽ, Edin Sarajlić.

Sindikati tvrde kako se posljedice već vide i kroz manjak stručnog kadra u školama.

“Ne znam tko bi s 25 godina i šest godina fakulteta došao u učionicu raditi za 1100 ili 1200 maraka. Na kraju će se zatvoriti učionice ili će nam raditi nestručni kadar, a taj nedostatak se već osjeti”, poručeno je.

Usporedba sa Zapadnohercegovačkom županijom

Dodatno nezadovoljstvo među članstvom, prema riječima sindikata, izazvala je informacija da je Zapadnohercegovačka županija nedavno povećala plaće prosvjetnim djelatnicima do 27 posto.

“Naši članovi se pitaju kako jedino u HNŽ nema novca. Kako susjedna županija može podići plaću prosvjetnom radniku za 412 maraka, a ovdje ne može ništa”, poručeno je.

Sindikati odbacuju argumente da je HNŽ složen sustav s većim brojem institucija i paralelnih obrazovnih sustava.

“Sve je to postojalo oduvijek. Ništa nije novo, a mi smo do dolaska ove Vlade bili u vrhu Federacije po plaćama. Sada smo na dnu”, istaknuli su.

Članstvo će odlučiti o daljnjim koracima

Goran Miličević, predsjednik Sindikata učitelja HNŽ, kazao je kako je jedan od ključnih razloga sazivanja konferencije činjenica da Vlada nije odgovorila na zahtjev za sastanak.

“Dobili smo usmeni odgovor da oni nemaju s nama o čemu razgovarati. To je dokaz kakav je njihov stav prema socijalnim partnerima”, rekao je Miličević.

Poručio je kako sindikati žele razgovor, ali da bez sugovornika njihov rad postaje ograničen.

“Svi naši zahtjevi su opravdani i provode se u drugim županijama, ali kod nas je uvijek izgovor da novca nema”, kazao je.

Sindikati su najavili kako će anketirati članstvo o daljnjim koracima i načinu na koji će započeti nova školska godina.

“Naši članovi će odlučiti koji će to naredni sindikalni koraci biti, ali vjerojatno se neće svidjeti Vladi, jer mi ne vidimo drugi način djelovanja s ovom Vladom”, poručio je Miličević.

Na kraju su istaknuli kako konferencija za medije nije zatvaranje vrata razgovorima, nego još jedan poziv Vladi HNŽ da ozbiljno shvati nezadovoljstvo prosvjetnih djelatnika.

“Pred nama je dugo, toplo ljeto. Do rujna nećemo šutjeti”, poručili su sindikati.