Sprječavanje objave registra branitelja i kako malverzacije oko braniteljskih prava koriste Karadžiću i Mladiću

Razvojačeni branitelji, nekadašnji pripadnici Armije R BiH i HVO-a, i dalje traže javnu objavu registra branitelja. Međutim, resorno ministarstvo pravda se da to ne smije jer bi se time, kako se pravdaju stavom iz Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH, kršio zakon o osobnim podatcima. I dalje se nagađa brojem o nekoliko stotina tisuša tzv. lažnih branitelja, a malverzacije btaniteljsim pravima došle su i do Haaga gdje je tijekom procesa protiv Radovana Karadžića, usporedbom matičnih brojeva civilnih žrtava otkriveno su da su isti uvedeni u vojne evidencije i da danas njihove obitelji primaju vojnu mirovinu. Opravdana su očekivanja da se objavom registra može sprječiti daljnji kriminal milijunskih razmjera u F BiH, što znači dobrobit zemlje u ekonomskom smislu, a moralna poruka koja bi bila odaslana značila bi opredjeljenje u borbi protiv korupcije. Nakon što su političari omogućili nevjerojatanu manipulaciju braniteljskim pravima sada je sve na – građanskoj svijesti i dugotrajnim sudskim postupcima. Logike ovdje nema.

Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu osobnih podatka BiH, kazao je u intervjuu za Večernji list BiH da vlasti ne bi smjele javno objaviti registar branitelja jer bi se na taj način prekršio Zakon o zaštiti osobnih podataka.

“Mi se ovim pitanjem bavimo više od godinu dana. Naime, Ministarstvo za pitanja branitelja i invalida Domovinskoga rata FBiH nam je prošle godine uputilo prijedlog pravilnika o uspostavljanju jedinstvenog registra branitelja. Tada smo jasno rekli kako ne postoji nikakva prepreka da se uspostavi registar, ali da je za nas javno objavljivanje neprihvatljivo. To je neprihvatljivo i nije u skladu s članom 8. Europske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koji određuje granicu do koje se država može uplitati u nečije pravo na privatnost”, rekao je Kovačević za Večerji list BiH.

Međutim, iz udruga razvojačenih-demobiliziranih branitelja ističku kako se javnom objavom registra branitelja ne bi kršio Zakon o osobnim podatcima i to na način da se u registru ne navodi JMBG, adresa stanovanja i godina rođenja, nego samo ime i prezime te vrijeme provedeno u pojedinim postrojbama. Smatraju kako je konačna brojka od 570.000 branitelja – nemoguća.

Slični prijepori godinama su se vodili i u susjednoj Hrvatskoj koja je prvobitno, za mandata vlade SDP-a i ministra Predraga Matića, objavila registar branitelja da bi nakon četiri godine, nedavno, i za mandata vlade HDZ-a i ministra Tome Medveda registar ukinula za javne porebe. Ministar Medved je, pojašnjavajući svoju odluku, kazao kako registar nije pomogao braniteljima. Uistinu, nije poznato i nema podataka koliko je i je li uopće nakon objave registra, otkriveno tzv. lažnih pripadnika HV-a.

(foto: ovako je izgledao Registar branitelja RH, prije nego je povučen iz javnosti)

U Hrvatskoj su ovaj problem riješili objavom imena i prezimena, postrojbe i godine i mjesta rođenja pripadnika – što nije bilo u suprotnosti sa zakonom o osobnim podatcima u susjednoj zemlji.

No, ‘zahvaljujući’ ovakvom stavu Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH, koji je opravdan prvenstveno iz razloga što je  ministarstvo za pitanja branitelja i invalida Domovinskoga rata FBiH uputilo prijedlog pravilnika o uspostavljanju jedinstvenog registra branitelja u kojem je istaknuta i objava JMBG-a, mjesta i godine rođenja te adresa stanovanja.

U mjerodavnom ministarstvu vrlo dobro su znali da će odgovor Agencije na ovakav prijedlog pravilnika biti – negativan, a negativan odgovor Agencije služi kao pravdanje ministarstvu za neobjavljivanje ‘osjetljivog’ registra branitelja, pripadnika Armije R BiH i HVO-a.

Što je osobni podatak

Jedno od najčešće postavljanih pitanja prema Agenciji za zaštitu osobnih podataka BiH je ‘Što je osobni podatak?’, a odgovor je sljedeći:

‘Vaš osobni podatak je bilo kakav podatak ili informacija koja se odnosi na Vašu ličnost i na osnovu kojeg je utvrđen ili se može utvrditi Vaš identitet. Osobni podaci koji Vas nedvosmisleno razlikuju od ostalih građana, zovu se identifikacijski podaci (ime i prezime, adresa Vašeg stanovanja, datum rođenja, JMBG)’.

Što se tiče člana 8., Europske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a na koje se poziva direktor Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH Petar Kovačević, isti u stavku 1 i 2 glasi:’1. Svatko ima pravo na poštovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i prepiske; 2. Javne vlasti neće se miješati u vršenje ovog prava izuzev ako to nije u skladu sa zakonom i nužno u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti ili ekonomske  dobrobiti zemlje, zbog sprječavanja  nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih’.

Ovo bi se moglo tumačiti suprotno od onoga što je Kovačević kazao – da se upravo objavom registra branitelja poštuje Europska konvencija o ljudskim pravima i osobnim slobodama i to posebice u dijelu članka 8, stavak 2, gdje se govori o “interesu nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti ili ekonomske dobrobiti zemlje, zbog sprječavanja nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih”.

Opravdana su očekivanja da se objavom registra želi sprječiti daljnji kriminal milijunskih razmjera u F BiH, što znači dobrobit zemlje u ekonomskom smislu, a moralna poruka koja bi bila odaslana značila bi opredjeljenje u borbi protiv korupcije.
Za sada ovakve, snažne i odlučne poruke građanima FBiH – nema.

Svakim danom krši se Zakon o osobnim podatcima

Vodeći se stavom direktora Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH, u BiH se svakim danom krši Zakon o osobnim podatcima. JMBG, godine rođenja, mjesto stanovanja pojedinih osoba javno su dostupni na internetu i svakom upornijem istraživaču lako se dolazi do ovih ili velikog dijela osobnih podataka tražene osobe.

Čak i pravosudne institucije u BiH nerijetko ‘balansiraju na vrlo tankoj žici’ javno objavljujući imena i prezimena, datume rođenja i adrese stanovanja čak i osoba osumnjičenih na pojedina kaznena djela. Nerijetko se i dogodi da osobe u sudskom procesu budu oslobođene krivnje no javnosti zauvijek ostane dostupna informacija o njihovim osobnim podatcima na internetu.

NIKADA se neće otvoriti ‘Pandorina kutija’ zvana registar branitelja

Na nedavnoj konferenciji za medije u Mostaru federalnog i županijskog ministra za branitelje jasno je kazana jedna vrlo važna činjenica: da ministarstva branitelja nisu istražni ili pravosudni organi i da oni ne mogu istraživati tko je lažni, a tko istinski branitelj.

Ministri branitelja naveli su da je istraga i procesuiranje slučajeva manipulacije na nadležnim tužiteljstvima i sudovima. No, nije poznato je li na ovakav način utvrđena krivnja i izvedena iz prava ijedna osoba za koju se utvrdilo da je nezakonito priskrbila status branitleja-stradalnika, pa tako i jedno od prava u određenom novčanom iznosu.

Ovom prilikom ministar branitelja HNŽ-a Oliver Soldo bio je decidan kazavši kako ne postoje lažni branitelji. “To je termin koji se ustalio kako bi se degradirala i omalovažila braniteljska populacija. Nema lažnih branitelja, postoje samo kriminalci koji su se okoristili statusom branitelja”, kazao je, između ostalog Soldo.

No, ono što je posebno zanimljivo je i to da su obojica ministara i federalni Salko Bukvarević i županijski Oliver Soldo, apelirali na građansku svijest navodeći kako ‘građani trebaju prijavljivati sumnjive slučajeve’.

Iz ovoga, potpuno slobodno, može se zaključiti da se nikada neće otvoriti ‘Pandorina kutija’ zvana registar branitelja u F BiH. Naime, samo za jedan slučaj procesuiranja potrebne su godine: od prijave, istrage, podizanja i potvrđivanja optužnice, sudskog procesa itd. I kada slučaj dođe do suda vrlo je upitna osuđujuća presuda – iako (hipotetički) bude očito i činjenično da osoba uopće nije bila pripadnikom neke od postrojbi ili da uopće nije bila ranjena, kako isto dokazno pobiti kraj liječničkih nalaza, potpisa zapovjednika i dva svjedoka, rješenja o nekom od odličja i papirologije koju je osumnjičenik priskrbio na krajnje sumnjiv način?

Procesuiranje na desetine tisuća ovakvih slučajeva, a možda čak i nekoliko stotina tisuća, ravno je nemogućoj misiji. Zato je, a kako to zasigurno drže i političke partije, i kod Hrvata i kod Bošnjaka, koje su na taj način stvarale svoje sigurno glasačko tijelo, nemoguće riješiti problem lažnih branitelja.

I zbog ovog problema Karadžić tvrdi da nije ubijao civile nego vojnike – što nije istina

Tijekom procesa protiv Radovana Karadžića u Haagu matični brojevi civilnih žrtava otkrili su da danas njihove obitelji primaju vojnu mirovinu. Naime, malverzacije oko braniteljskih prava mogu pomoći nekadašnjim političkim i vojnim vođama Srba, optuženom Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, u dokazivanju da u BiH tijekom rata nisu ubijali civile, nego opravdano ratovali protiv vojnika. Jesu li prošli i sadašnji federalni dužnosnici i ministri svjesni ovih posljedica, ne samo za obitelji civilnih žrtava, nego i za državu BiH? Jesu li svjesni da ne brane interese žrtava, nego ratnih zločinaca?

Odvjetnici Miće Stanišića i Stojana Župljanina, koji su pred haškim sudom optuženi za stradavanje hrvatskih i bošnjačkih civila, od haškog suda svojedobno su zatražili su detaljne informacije o stradalim civilima, a haški sud  je zatražio od Federacije BiH informaciju o statusu još oko 900, većinom bošnjačkih, žrtava s područja Prijedora, Ključa, Sanskog Mosta, Doboja, ali i hrvatskih žrtava iz Posavine.

Nakon što se, početkom 2012. godine, došlo se do zapanjujućih saznanja – većina od 2.500 bošnjačkih i hrvatskih civila uvedena je u neko od braniteljskih prava te se nalaze u evidenciji branitelja u F BiH, ova saznanja olakšat će obrani optuženih jer će lako i činjenično dokazati da nisu ubijali civile, nego da su ratovali protiv – vojnika. Na žalost, stvarnost je bila drukčija.

Ovo je otkriveno uspoređivanjem imena i matičnih brojeva civila koji se navode u optužnici s onim u evidenciji branitelja i to će itekako iskoristiti obrana optuženih.

(Republikainfo.com/V. Soldo)