Što donose izmjene Zakona o materijalnoj podršci obiteljima s djecom
Dom naroda Federalnog parlamenta, usvojio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o materijalnoj podršci obiteljima sa djecom. Zakon, koji regulira pravo na federalni dječji dodatak, stupio je na snagu prvog rujna ove godine, a za korisnike koji će biti uvedeni u pravo, ubuduće ne podrazumijeva reviziju. Postojeći korisnici, morat će proći još jednu reviziju.
Zakon koji je donesen povoljniji je za obitelji, ali ih ne oslobađa od obveze dokazivanja, koje zahtijeva vrijeme i s pravom izaziva negodovanje kod roditelja, piše BHRT.
“Moja borba traje već dvije godine, vezano za dječji doplatak, zato što nemam pravo na dječji doplatak jer invalidnina i tuđa njega ulaze u mjesečne prihode obitelji. Mi, da bi uspjeli izganjati taj federalni, moramo se odreći županijskog”, kazala je Dženita Bošnjak.
Postupak uvođenja u pravo i revizija odvija se u nadležnim centrima za socijalni rad, koji bi u budućnosti trebali imati znatno manje obveza u skladu s ovim zakonom.
“Jako je bitno što je taj zakon promijenjen u tom dijelu, ostali dijelovi sigurno se tiču broja djece i onoga, da kažemo, ono što je jako bitno – sustavno rješenje. To treba biti podrška obiteljima da mogu djecu izvesti na pravi put, to jest, da im omoguće školovanje i ono što se zove, bar dijelom, relativno normalan život”, kazao je Harun Aliefendić iz Koalicije osoba s invaliditetom ZDŽ.
“Korisnici neće morati prolaziti proces obnove ostvarivanja prava, nego će to centri raditi po službenoj dužnosti. Ono što je nama u Centru i dalje problem jest da ćemo mi i dalje morati službeno prikupljati svu neophodnu dokumentaciju te da javnost zna da samo ono što su prije dokumenata korisnici donosili, mi smo morali prikupljati od drugih institucija”, izjavio je Muamer Mehić, direktor Centra za socijalni rad Zenica.
Pravo na dodatak može ostvariti svako dijete do 18. godinе, аkо ima prebivalište u Federaciji Bosne i Hercegovine, prihodi u obitelji po članu ne prelaze 40 posto najniže plaće u Federaciji i ako članovi obitelji nemaju registriranu samostalnu djelatnost.
“Riječ je o izmjenama federalnog propisa kojim je sada omogućeno djeci s malignim oboljenjima i invaliditetom prve i druge grupe tuđe njege da ostvare dječji dodatak od dana ulaska u pravo pa sve do punoljetstva, bez obzira na socio-ekonomski status obitelji. Radi se propisu koji uređuje navedena poboljšanja i precizira određene odredbe”, kazao je Antonio Šimunović iz Ministarstva za rad i socijalnu politiku ZDŽ.
Najčešće sustav ne prepoznaje potrebe djece i njihovih roditelja, kao i djece s invaliditetom, a problemi s kojima se oni susreću svakodnevno su izuzetno kompleksni.
