Što treba znati o poljoprivrednim kreditima do 600.000 KM za proširivanje farmi i podizanje novih nasada u FBiH

Što treba znati o poljoprivrednim kreditima do 600.000 KM za proširivanje farmi i podizanje novih nasada u FBiH

Za kupnju rasplodne stoke, gradnju i opremanje poljoprivrednih objekata te podizanje višegodišnjih nasada u Federaciji BiH predviđeni su krediti do 600.000 KM, uz potporu do 30 posto prihvatljivih troškova. Međutim, pravo na ovaj program vezano je uz registrirani oblik poslovanja, odobrenje kredita i ispunjavanje propisanih uvjeta.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić najavio je za petak, 2. listopada, u 9 sati u Sarajevu potpisivanje protokola o suradnji i ugovora o namjenskom depozitu s odabranim komercijalnim bankama, piše Hercegovina.info.

Tko može koristiti program?

Program novčanih potpora za 2026. godinu predviđa ovu mogućnost za obrte i pravne osobe kojima je osnovna djelatnost poljoprivredna proizvodnja, upisane u odgovarajuće registre. Ministarstvo u najavi izričito navodi obrte, zadruge i poduzeća.

To znači da sam upis obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kao fizičke osobe ne ispunjava uvjet organizacijskog oblika za ovu kreditnu liniju.

Kredit može pokriti do 100 posto vrijednosti investicijskog projekta, najviše 600.000 KM. Potrebni su odobrenje banke i suglasnost Razvojne banke FBiH za jamstvo. Isti korisnik sredstva ove mjere ne može koristiti kod dviju ili više banaka.

Program za potporu priznaje ulaganja nastala od potpisivanja ugovora o formiranju namjenskog depozita s bankom, do utroška deponiranih sredstava ili isteka ugovorenog roka.

Najavljeni uvjeti kredita su:
– rok otplate do deset godina;
– poček od 12 do 24 mjeseca;
– kamatna stopa od 4,99 do 5,99 posto.

Na rang-listi tri banke

Ministarstvo je 23. rujna objavilo rang-listu banaka koje su ispunile uvjete javnog poziva. ASA Banka ostvarila je 66 bodova, ProCredit Bank 50, a Sparkasse Bank 45 bodova.

Rang-lista ipak ne potvrđuje da će kreditna linija biti dostupna kod sve tri banke. Prema javnom pozivu, sredstva se raspoređuju prema poretku i ponuđenom opsegu kreditiranja: sljedeća banka dobiva preostali iznos ako najbolje rangirana ne ponudi dovoljno za raspodjelu cjelokupnog namjenskog depozita.

Pet milijuna KM za potpore

Javni poziv predviđa pet milijuna KM poticajnih sredstava za subvencioniranje do 30 posto prihvatljivih troškova ulaganja. Kredite će, prema najavi Ministarstva, financirati banke iz vlastitih sredstava.

U pozivu se navodi i postojeći jamstveni fond do 70 milijuna KM za poljoprivredu i prehrambenu industriju, s pokrićem 50 posto glavnice odobrenog kredita. Taj iznos ne treba poistovjećivati s novim bespovratnim sredstvima za ovu kreditnu liniju niti s iznosom trenutačno raspoloživih jamstava.

Potpora se računa na prihvatljive troškove ulaganja, a ne automatski na iznos kredita. Primjerice, ako je priznato 100.000 KM troškova i odobrena potpora od 30 posto, ona bi iznosila 30.000 KM. To je ilustrativni izračun, a ne zajamčeni iznos za svakog podnositelja.

Što treba pripremiti?

Prema službenom vodiču Ministarstva, postupak počinje kreditnim zahtjevom i dokumentacijom koju traži odabrana banka. Nakon odobrenja kredita korisnik Ministarstvu dostavlja, među ostalim, odluku banke, poslovni plan, dokument o razvrstavanju djelatnosti i propisani ugovor za potporu.

Potreban je i račun kod izabrane banke, ažuriran u registrima, te ugovor o deponiranju dodijeljene potpore. Vodič predviđa kontinuirano podnošenje kreditnih zahtjeva tijekom godine, ali datum kada će konkretne banke početi zaprimati zahtjeve za novu liniju treba potvrditi.

Među neprihvatljivim troškovima vodič navodi bankarske troškove i troškove jamstava, kupnju zemljišta i građevina te PDV za korisnike koji su obveznici PDV-a.

Koliki će biti stvarni trošak?

Ministarstvo navodi da će se potpora koristiti za otplatu kreditnih obveza. Ovisno o ulaganju i ugovorenim uvjetima, korisnik bi s plaćanjem iz vlastitih sredstava mogao početi nakon četiri do pet godina. To nije jedinstveni poček za sve korisnike.

Za stvarni trošak zaduženja proizvođačima će trebati pojedinačne ponude banaka: efektivna kamatna stopa, sve naknade, tražena sredstva osiguranja, obračun kamata tijekom počeka i način korištenja potpore. Najavljeni raspon kamata sam po sebi nije dovoljan za izračun ukupnog iznosa koji će korisnik vratiti.

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar