Studenti povijesti iz Zagreba na terenskoj nastavi u Rami
Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, odsjek za povijest, posjetili su Ramu u sklopu terenske nastave za studente diplomskog studija povijesti na modulu Srednji vijek.
Voditelji terenske nastave su povjesničari dr. sc. Trpimir Vedriš i dr. sc. Luka Špoljarić doc., a za studente su pripremili bogat program u razdoblju od 19. do 23. travnja 2024. godine. Terenska nastava uključuje posjet Ljubuškom, Stocu, Mostaru, Rami i Livnu.
“S kolegom Lukom Špoljarićem vodim terensku nastavu, tematski po srednjovjekovnom Humu ili reklo bi se u nekom širem smislu Hercegovini. U Rami smo se našli na nekom graničnom području i željeli smo ovu terensku nastavu zaokružiti, na neki način od juga Narone, uz Neretvu, pa sve do Rame, pa natrag preko Livna, Tomislavgrada i Splita natrag u Zagreb”, kazao je za Ramski Vjesnik povjesničar Vedriš, izvanredni profesor na odsjeku za povijest.
Prema riječima profesora Vedriša, nekoliko je razloga posjeta Rami.
“U uskom akademskom smislu to je činjenica da Rama, kao i veliki dio prostora Bosne i Hercegovine, u širem smislu spada također i u hrvatsku povijest. Pogotovo u srednjovjekovnom razdoblju, moderne granice naravno ne postoje, tako da su ovi prostori na više načina bili isprepleteni. Ustvari je nekako u cjelovitom smislu hrvatsku srednjovjekovnu povijest nemoguće razumjeti bez povijesti ovoga prostora”, pojašnjava profesor Vedriš.
Studenti su prošle godine bili ciljano na području Srednjovjekovne Bosne, a ove godine su profesori odlučili nastavu prebaciti na takozvanu južnu komponentu, prostor Humske zemlje, Rame i Tropolja, kraja oko Livna.
Krajolik koji “pojašnjava” povijesne procese
“U širem smislu nam se činilo da ljudi u Zagrebu vrlo slabo poznaju ovaj kraj, ako nisu obiteljski ili prijateljski vezani na neki način. Činilo nam se da bi bilo zgodno na neki način proširiti horizonte, uživati u ljepoti ovih krajeva koji su premalo poznati ustvari”, kazao je prof. Vedriš te dodao: “Čini mi se često da manjak osjećaja za realni prostor nam nekad daje pogrešnu sliku povijesnih procesa. Prema mom mišljenju je ustvari ključno i presudno, da bi se razumjela povijest ovoga prostora, idealno bi bilo gotovo pješice proći sve te doline, uspeti se i vidjeti sve te odnose. Boravak u samom prostoru, osim ovog estetskog užitka i zdravstvenoga, mislim je vrlo plodonosan i poticajan za naše razmišljanje i bavljenje srednjovjekovnom poviješću.”
Udruga HEREDITAS na jedan je način postala dijelom ovog studentskog proputovanja Bosnom i Hercegovinom, a u Rami su obišli nekoliko lokacija, točnije Franjevački samostan Rama-Šćit s etnografskim muzejom, srednjovjekovnu kulu Studenac u Prozoru, arheološko nalazište Gradac, mlin obitelji Jurić u Ljubuncima, kao i nekropolu stećaka na Vrdolu.
Ugodno, poučno i inspirativno
“Danas sam, na neki način, bio domaćin grupi studenata s Filozofskog fakulteta u Zagrebu na njihovoj terenskoj nastavi. Bila mi je čast da su me pozvali i angažirali da budem dio njihovog putovanja kao organizator ovog dijela posjeta koji se odnosi na Ramu. Bilo je ovo dosta tematski široko i zanimljivo za studente povijesti. Druženje je bilo ugodno, poučno i inspirativno”, kazao je za Ramski Vjesnik mag. hist. Antun Kovčalija, predsjednik udruge HEREDITAS.
“Posjetili zapadnu Hercegovinu, Ljubuški i Humac, a prije toga smo posjetili nekadašnju Naronu, kasnije smo išli u istočnu Hercegovinu, Stolac, vidjeli stećke, utvrdu Daorson. Dva dana smo proveli u Mostaru, posjetili Stjepan grad u Blagaju”, kazao je za Ramski Vjesnik Emanuel Knjaz, student druge godine diplomskog studija povijesti i latinskoga na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Kraj s velikim potencijalom
“Rama je zaista prekrasna, nisam znao da je tako prekrasan krajolik. Zaljubio sam se u ovaj kraj i mislim da ima veliki potencijal za razvoj seoskog i planinskog turizma. Fotografije su prekrasne, ja sam svojima slao i svi su oduševljeno reagirali. Isto me iznenadilo da Rama ima toliko ostataka, ne samo iz srednjeg vijeka, nego i kasne antike. Šteta je da se to malo više ne istraži, ali mi je drago da ne počelo. Znam da je u Bosni i Hercegovini dosta težak posao. (…) Bilo je lijepo i ugodno, dosta toga smo zapravo i prošli. Naučili smo nešto i vidjeli te strateški važne prolaze ne samo za srednji vijek, nego i ranija razdoblja”, zaključio je Emanuel.
Foto: Lucija Marić, studentica povijesti
