Sveta Lucija

Život svete Lucije isprepleten je mnogim legendama i ne može se sa sigurnošću tvrditi što je povijesna istina. Međutim, njezino je štovanje izuzetno rašireno diljem kršćanskoga svijeta te je omiljena i u hrvatskom narodu. Hrvati tako, između ostaloga, na njezin spomendan siju božićnu pšenicu.

Rama također slavi svetu Luciju, a u narodu su je u nekim ramskim selima zvali Drvarica. Dolazak spomendana svete Lucije značio bi krajnje vrijeme za pribaviti ogrjev. Za božićnih blagdana koji nastupaju, u drva se više nije išlo. Također, znali bi se reći: “Sveta Luce, drva vuče.”

Spomendan svete Lucije u Rami bi se također obilježio sijanjem pšenice.

Dane od Svete Lucije do Božića zvali bi se oci i promatralo se kakvo je vrijeme, jer dvanaest dana prije Božića određivalo bi se kakvo će biti vrijeme kroz godinu. Prema “Ramskim starinama”, postoji običaj u selu Krančići. U drvene sudove bi se kod prozora stavljala sol. Ako bi pocrnjela, godina će biti kišna, a bijela sol značila bi vedru i sušnu godinu.

Na Svetu Luciju manje se i radilo, a žene bi znale govoriti: “Triba se molit izme očiju, da Bog dadne dobre oči i dobru pamet”, misleći na ranije spomenute dane prije Božića oce, kao i na one dvanaest dana nakon Božića, to jest svidoci ili ćefili.

Sv. Lucija od Sirakuze mučenica je koja je zbog vjere ubijena 303. ili 304. godine, zaštitnica je slijepih te krojača i kovača

Sv. Lucija je prema predaji rođena u Sirakuzi na Siciliji oko 280., u bogatoj obitelji. Njezina je majka bolovala od neizlječive bolesti što je utjecalo na Lucijin životni put. Zbog bolesti su krenule na hodočašće na grob svete Agate u Kataniju, kako bi isprosile ozdravljenje. Prema predaji tu je Lucija doživjela vizije o majčinu ozdravljenju i podnošenju mučeničke smrti.

To je iskustvo utjecalo na Lucijinu vjeru te je kao zahvalu odlučila prodati sve što je imala i podijeliti siromasima. Umjesto braka, jer je bila zaručena, izabrala je zavjet djevičanstva. Ta je odluka razljutila njezinog zaručnika, koji ju je prijavio vlastima da je kršćanka. Budući da se nije htjela odreći vjere bila je teško mučena, a potom i ubijena 303. ili 304. godine.

Sv. Lucija se štuje kao zaštitnica slijepih i slabovidnih osoba, onih koji su oboljeli od bolesti očiju, grlobolje, krvarenja; a zaštitnica je pisaca, seljaka, sedlara i trgovaca, kovača…

Ime joj je latinskoga porijekla i znači svjetlo.