Tko se sve utrkuje za fotelju u Predsjedništvu BiH

Do općih izbora u Bosni i Hercegovini ostalo je nešto više od mjesec i pol dana. Kampanja počinje 4. rujna, glasovanje je u nedjelju, 4. listopada, a građani će birati tri člana državnog Predsjedništva – bošnjačkog i hrvatskog iz Federacije BiH te srpskog iz Republike Srpske, između ukupno 10 kandidata.

“Veterani” u Bošnjaka

Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH natječu se četiri kandidata, a dvojica od njih tu su dužnost već obnašala.

U Federaciji BiH najviše pozornosti privlači utrka za bošnjačkog člana Predsjedništva. Aktualni predsjedatelj Predsjedništva Denis Bećirović, kojemu je podršku pružio širi politički blok predvođen strankama trojke uz brojne druge partnerske i parlamentarne stranke, ponovno traži glasove birača.

Bećirović je političku karijeru gradio kroz SDP i parlamentarne institucije. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Tuzli, a doktorirao na UNSA-i. U Parlamentu Federacije BiH bio je još krajem devedesetih, dok je na državnoj razini godinama djelovao kao zastupnik i izaslanik. Od 2019. do 2022. bio je član Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, nakon čega je na izborima 2022. osvojio mjesto člana Predsjedništva BiH.

Protukandidat mu je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA i čovjek koji je već dva puta sjedio u Predsjedništvu BiH. Prvi mandat osvojio je 2010., a drugi četiri godine kasnije. Nakon toga nastavio je politički rad u Domu naroda PSBiH. Za predsjednika SDA izabran je 2015. Po obrazovanju je arhitekt, a političku karijeru počeo je na kantonalnoj razini još 2000. godine. Izbori 2022. za njega su završili porazom, kada je Bećirović osvojio znatno više glasova.

U istoj utrci je i Semir Efendić, predsjednik SBiH-a i dugogodišnji načelnik sarajevske općine Novi Grad. Politički je stasao u SDA-u, gdje je bio član Glavnog odbora, ali je stranku napustio 2021. godine, nakon čega je preuzeo vodeću poziciju u SBiH-u. Završio je Fakultet političkih znanosti u Sarajevu, a magistrirao javnu upravu u Maleziji.

Četvrti kandidat iz reda Bošnjaka je Fahrudin Radončić, lider SBB-a, koji je javnosti prvenstveno poznat kao osnivač Avaza. U političkoj karijeri dva puta je bio ministar sigurnosti BiH – od 2012. do 2014. te od 2019. do 2020. godine – kao i izaslanik u Domu naroda PSBiH u dva mandata.

Radončić je ranije tri puta pokušavao doći do Predsjedništva, a sada ponovno ulazi u političku utrku.

“Debitanti” u Hrvata

Kod izbora hrvatskog člana Predsjedništva, osim osobne utrke, u pozadini je i šira politička rasprava o tome tko predstavlja hrvatske birače i kakav bi trebao biti izborni sustav u BiH.

Darijana Filipović na izbore izlazi kao kandidatkinja HDZ-a BiH. Aktualna je zastupnica u PSBiH i potpredsjednica stranke. U politiku je ušla kroz strukture Mladeži HDZ-a BiH, 2014. postala je federalna zastupnica, a od 2018. djeluje na državnoj razini. Diplomirala je poslovnu ekonomiju – menadžment na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Nasuprot njoj je Zdenko Lučić, kandidat hrvatske petorke koju čine HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS. Jedan je od osnivača HDZ-a BiH, a u Parlament Federacije BiH ušao je nakon izbora 1998. godine. Nakon političkog razlaza s HDZ-om BiH nastavio je djelovati u Hrvatskoj, gdje je bio angažiran u stranci Hrvatski istinski preporod Miroslava Tuđmana. Po struci je diplomirani pravnik i ima čin brigadnog generala.

Treći kandidat iz reda hrvatskog naroda je Slaven Kovačević iz DF-a. Ovaj politolog i doktor političkih znanosti od 2018. godine radi kao savjetnik Željka Komšića za vanjsku politiku. Ranije je bio politički aktivan u SDP-u i DF-u, a godinama je bio prisutan i u lokalnoj politici Sarajeva.

Nastavlja politiku koju je Komšić godinama zastupao, prije svega kroz nametanje građanskog principa i protivljenje modelu u kojem se izbor članova Predsjedništva prvenstveno veže uz etničku pripadnost.

Republika Srpska

U Republici Srpskoj SNSD ima svog kandidata, ali ga ima i oporba.

Aktualna članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ponovno je kandidatkinja SNSD-a. Njezina politička karijera počela je u području europskih integracija i međunarodne suradnje, nakon čega je postala šefica kabineta Milorada Dodika u vrijeme dok je on bio premijer RS-a. Kasnije je bila ministrica za ekonomske odnose i regionalnu suradnju, a 2013. godine postala je premijerka RS-a u dva mandata.

Godine 2018. izabrana je za predsjednicu RS-a, a četiri godine kasnije za članicu Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. Uoči preuzimanja dužnosti u Predsjedništvu BiH, Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo joj je sankcije zbog podrivanja legitimiteta i funkcionalnosti BiH. Sankcije su joj uvele i Sjedinjene Američke Države, koje su ih ukinule u listopadu 2025. godine. Po struci je profesorica engleskog jezika i književnosti, a magistrirala je diplomatsko-konzularno pravo.

Kandidat oporbe iz RS-a koji će pokušati ući u Predsjedništvo je Marinko Božović, dugogodišnji načelnik Istočne Ilidže i dužnosnik SDS-a. Diplomirani je ekonomist, a njegova kandidatura posebno je važna jer dolazi iz stranke koja je tradicionalno jedan od glavnih protivnika SNSD-a.

Oporbeni front u RS-u nije potpuno ujedinjen. U utrku za Predsjedništvo ulazi i Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red. On je aktualni zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a te jedan od najglasnijih oporbenih aktera. Prije ulaska u entitetski parlament bio je savjetnik Mladena Bosića, tada predsjedatelja Zastupničkog doma PSBiH.

Njegova politička pozicija specifična je i zbog toga što ne kritizira samo SNSD, nego često napada i oporbene stranke, tvrdeći da rade previše kompromisa prema vlasti, piše Oslobođenje.