Tko u BiH ima najveće, a tko najmanje plaće
Prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini u svibnju iznosila je 1.691 KM, prema posljednjim objavljenim podacima Agencije za statistiku BiH. Iza tog prosjeka krije se velik raspon: od 1.087 do čak 4.612 KM, ovisno o djelatnosti.
Najplaćenija djelatnost u zemlji nisu ni informacijske tehnologije ni bankarstvo. Na vrhu su pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga i osiguranja, gdje prosječna neto plaća iznosi 4.612 KM.
Odmah iza njih slijede znanstveno istraživanje i razvoj s 4.497 KM te računalno programiranje i savjetovanje s 4.473 KM.
Slijede vađenje ruda metala s 3.651 KM, financijske usluge s 3.590 KM i zdravstvena zaštita s 3.512 KM.
Ispod 1.100 KM
Na drugom kraju ljestvice su djelatnosti u kojima je plaća gotovo četiri puta manja.
Najniža je u vodenom prijevozu – 1.087 KM.
Slijede priprema i usluživanje hrane i pića s 1.104 KM, zaštitne i istražne djelatnosti s 1.129 KM, proizvodnja odjeće s 1.142 KM i proizvodnja tekstila s 1.151 KM.
Prerada drveta je na 1.172 KM, visokogradnja na 1.211 KM, a proizvodnja namještaja na 1.238 KM.
To znači da radnik u tekstilnoj industriji zarađuje otprilike četvrtinu onoga što zarađuje netko u financijskim uslugama.
Rast koji je nadmašio inflaciju, i onaj koji nije
Godišnja inflacija u zemlji iznosi oko 6,8 posto. To znači da svaka plaća koja je u godinu dana porasla manje od toga zapravo vrijedi manje nego lani, piše N1.
Najveći rast zabilježen je u uklanjanju otpadnih voda, gdje je plaća porasla za 27 posto, s 2.215 na 2.814 KM.
Slijede proizvodnja kemikalija s rastom od 21 posto, ostale stručne i znanstvene djelatnosti s 19 posto te pravne i računovodstvene djelatnosti s 14,3 posto.
Gdje je plaća pala
Postoje i djelatnosti u kojima je plaća nominalno manja nego prije godinu dana.
Najveći pad zabilježen je kod putničkih agencija i organizatora putovanja, gdje je plaća pala za 11,5 posto, s 1.540 na 1.364 KM.
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda bilježi pad od 11,4 posto.
Zanimljivo je da je i u računalnom programiranju plaća blago pala, za 0,8 posto, iako je ta djelatnost među najplaćenijima.
U vađenju ugljena i lignita zabilježen je pad od jedan posto.
Sektori koji su stajali u mjestu
Uz one koji su pali, postoje i oni koji su ostali gotovo nepromijenjeni.
U telekomunikacijama je rast bio 0,3 posto, a u proizvodnji tekstila 0,4 posto.
Kada se to usporedi s inflacijom od 6,8 posto, znači da su radnici u tim djelatnostima u godinu dana izgubili oko šest posto stvarne vrijednosti plaće. To je razlika koja se ne vidi u iznosu na računu, ali se osjeti u trgovini.
Zašto se prosjek i stvarnost razilaze
Prosječna plaća je aritmetička sredina svih plaća.
To znači da nekoliko visoko plaćenih sektora podiže prosjek svima, iako se ničija plaća nije promijenila.
Zbog toga većina zaposlenih zarađuje ispod prosjeka od 1.691 KM.
Pokazatelj koji bi dao precizniju sliku zove se medijalna plaća, odnosno iznos ispod kojeg zarađuje točno polovica zaposlenih. Zavodi u Bosni i Hercegovini taj podatak ne objavljuju.
Za orijentaciju vrijedi znati i donju granicu: neto minimalna plaća u Federaciji BiH za ovu godinu iznosi 1.027 KM.
