TOMISLAVGRAD: Franjevačka knjižnica s više od 50 tisuća naslova
Posebnu pažnju prilikom naše posjete franjevačkom samostanu u Tomislavgradu smo posvetili knjižnici u samostanu. Ona je zapravo jedna posebna priča cijelog kompleksa.
Ne samo zato što čuva neke stare povijesne knjige, neobjavljene rukopise, nego i zbog sustavne sređenosti, lakog pristupa knjigama i naravno, zanimljivog i velikog broja naslova.
Knjige su posložene na najsuvremeniji način, a katalogizirano i uvedeno u digitalni sustav više od 40 tisuća naslova. Još oko 15 tisuća je knjiga koje nisu katalogizirane i stalno dolaze. Knjižnica namijenjena svima, djeci, učenicima, studentima, odraslima… opremljena je brojnim popularnim i stručnim naslovima. Ma sve što potražite u knjižnice će vam kazati: „Ima!“.
Naš vodič bio je Vinko Šarac, knjižničar nedavno preuređene knjižnice
„Knjižnica postoji od kada postoji i samostan. Međutim, od 2017. godine fratri su se odlučili otvoriti knjižnicu za javnost. Prva stvar koju su napravili su ove pokretne police (tzv. bazeni) i tu su četiri velika ormara s policama. U ove ormare može stati preko sto tisuća knjiga. Svaka knjiga je etiketirana, odnosno, katalogizirana. Sve su unesene u sustav i mogu se pronaći po autoru, nazivu, naslovu, podnaslovu i nekoj drugoj ključnoj riječi. Radimo po standardnim knjižničarskim standardima”, pojasnio je Šarac.
Foto: Gosp. Vinko Šarac, knjižničar
Knjižnica ima preko 700 članova
Najčešći korisnici su mladi i studenti koji dolaze čak iz Splita, Mostara i drugih studentskih gradova. Prema Vinkovim riječima čitaju i stari i mladi što im je najdraže. Posebno ih raduje što su mladi među najvećim čitateljima. Samo prošle godine posuđeno je preko pet i po tisuća knjiga.
U knjižnici nisu samo katolička izdanja, tu je stručna literatura i sve ono što se čita, odnosno svi žanrovi. Najstarija knjiga ima više od 450 godina.
Upravo dok smo razgovarali pristizali su čitatelji koji vraćaju pročitane knjige i traže nove, posebno one koje su popularne kod čitatelja.
U ovoj knjižnici se mogu naći i druge zanimljivosti kao što je najmanja tiskana knjiga, zatim meteorološki zapisi s početka Austrougarske vlasti u BiH. Ovdje se nalazi i knjiga ramskog profesora fra Jeronima Filipovića iz 17 stoljeća. Tu je također i „zavjetna“ knjiga odnosno prijepis cjelovite Biblije branitelja koji se zavjetovao napraviti taj prijepis. Prepisivanje je trajalo 17 godina na preko dvije i pol tisuće stranica.
Osim kupovine knjiga u knjižnicu stižu i brojne donacije što je pokazatelj da Duvnjaci i mnogi drugi pomažu rad ove knjižnice i na taj način daju doprinos.
Knjižnica posjeduje uvezane novine i časopise. Njih je više od tisuću naslova. Vjerujemo da ćete teško izabrati neki naslov koji se ne nalazi na nekoj od ovih polica.
Gledajući svo to uknjiženo blago po knjižnici, posjetitelju se zapravo sve čini zanimljivim, ali ipak nam na um pada nedavno dopremljena knjižica. Naime, Franjevačka knjižnica “Tomislavgrad” postala je domom jedne od najmanjih knjiga na svijetu. Tiskana je u Münchenu 1952. na stranicama formata 3,5 x 3,5 mm, a uvezana je u korice od crne kože veličine 5 x 5 mm.
Može se čitati samo pod povećalom ili mikroskopom, a u njoj se nalazi Zakletva slobode (Der Freiheitsschwur) na sedam jezika: njemačkom, engleskom, francuskom, španjolskom, talijanskom, nizozemskom i švedskom. Također su naveli da je 50-ih godina prošlog stoljeća izdana serija od četiri minijaturne knjige: ‘Zakletva slobode’, ‘Oče naš’, ‘Olimpijska prisega’ i ‘Volim te’.
”Neko vrijeme ovo su bile najmanje knjige na svijetu, ali u prethodnim desetljećima napravljene su, novijim tehnologijama, toliko malene knjige da se mogu čitati samo pod elektronskim mikroskopom”, kazao je knjižničar Šarac.
Dodali su kako je za njih ovu minijaturnu knjigu nabavio Ivica Ćurković, poznati kolekcionar i poznavatelj starina koji je rodom iz Tomislavgrada, a živi u Zadru
Ćurković je prošle godine istoj ustanovi darovao još jednu vrijednu knjigu, staru 450 godina (tiskana 1568. godine u Veneciji). ”Autor je rimski povjesničar i senator grčkog jezika Sin Cassio Aproniana – Rimska povijest (Dione Casio Niceo – Historico Greco Venezia) i koliko je poznato, to je dosad najstarija knjiga koju posjeduje naša knjižnica”, kazali su knjižničari iz Tomislavgrada.
Gradnja spomen crkve u kraljevskom gradu
Kako smo cijeli dan posvetili franjevačkom kompleksu u srcu Tomislavgrada, naši vodiči Vinko Šarac i Stipan Dilber nas provode kroz samostan do bazilike, koja je u gotovo svakom svom dijelu ugostila poneko umjetničko djelo.
Poduzetni i dalekovidni Duvnjak fra Mijo Čuić odvažio se s pukom i dobrim ljudima započeti gradnju bazilike. Kamen temeljac postavljen je 15. lipnja 1924. godine i već u jesen iduće godine gradnja je stigla do pod krov. Upravo je ta godina bila važna jer je trebalo skupiti još dosta novaca za nastavak gradnje, a i tisuću godina od krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava.
U svoj toj gradnji i mukama fra Mijo se borio te je konačno 1940. godine bazilika blagoslovljena na Miholjdan 29. rujna 1940. godine. I bi gotova spomen crkva u kraljevskom gradu. A fra Mijo je dosta toga činio za svoj narod i za svoj kraj, stoga, ne čudi da su mu zahvalni Duvnjaci postavili brončani kip koji izradi Ilija Skočibušić.
Crkva posvećena Svetom Mihovilu obiluje vrijednim umjetninama. Vinko Šarac s osobitom radošću naglasi nekoliko umjetničkih vrijednosti u crkvi od samog ulaza do sakristije.
„Ulazna vrata su djelo Jure Žaje, koji je ukrasio i lijeva i desna ulazna vrata. U ovoj bazilici su jedne od najvećih orgulja u BiH. Posebnost je svakako slika Vlahe Bukovca „Isus prijatelj malenih“. Slika ima zanimljivu svoju povijest kako je stigla ovdje iz Pariza“, pripovijedao nam Vinko.
U crkvi su zanimljivi i vitraji koje je uradio duvnjak Virgilije Nevjestić. Postaje Puta križa izradio je ruski umjetnik Aleksandar Zvjagin koji je izradio i neke vitraje kao što su Gracija Kotorska i sl. Božji Petar Barbarić.
Vinko je u svom pravom vodičkom žaru napomenuo da je ovo jedna od rijetkih crkva koja ima kupolu. Ona je također ukrašena umjetninama i djelo su Josipa Botteri Dini. Prikazan je Nebeski Jeruzalem. Ovom prilikom ne želimo otkrivati previše detalja, jer treba doći i doživjeti ovaj molitveni prostor.
Svakako treba dodati da je bazilika bila dosta oštećena 1944. godine u bombardiranju koje su izvršili Englezi.
Fra Mijo Čuić je bio pokretač i graditelj samostana. Ugovor s izvođačem radova na izgradnji potpisan je 1938. godine. Već na Miholjdan 1940. Biskup Mišić iz Mostara je blagoslovio samostan posvećen Sv. Nikoli Taveliću.
