Topić: Hrvatski političari nepravedni prema Hrvatima izvan Herceg-Bosne

“U posljednje se vrijeme, osobito iz nekih političkih krugova, promiče teza kako su Hrvati opstali samo na teritoriji nekadašnje Herceg-Bosne. Tvrdnja kako su Hrvati opstali samo na teritoriju bivše Herceg-Bosne, naprosto nije točna. Prema popisu, npr. u Tuzlanskoj županiji je ostalo 23.600, u Zeničkoj županiji 22.500, u Sarajevskoj 17.500 Hrvata. Trebala bi hrvatska vlast promijeniti svoj odnos prema Hrvatima izvan HB, jer kako reče jedan visoki dužnosnik, ona i dalje živi”
I ove godine su Napretkovi  Božićni dani pružili puno zadovoljstva ljubiteljima sporta, književnosti, likovne umjetnosti , glazbe… Novinari Dnevnog lista povodom najradosnijeg katoličkog blagdana razgovarali su s predsjednikom HKD Napredak, dr. Franjom Topićem.

Doktore Topiću, HKD Napredak, s Vama na čelu, ne posustaje u svojoj misiji promicanja kulturnih, ali i svih drugih vrijednosti u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj pa i drugim sredinama u kojima ima mogućnost djelovanja. No, ne smijemo zaboraviti  zadaću radi koje je 1902. godine Društvo utemeljeno: školovanje đaka i studenata. U čemu je snaga Napretka, da dugi niz godina ustrajava u ostvarenju svojih plemenitih ciljeva? Možete li  pobrojati te ciljeve za čitatelje Dnevnoga lista?
– Ciljevi su zapisani u statutu, kratko rečeno promicanje kulture. A kultura znači njegovanje, oplemenjivanje sebe, drugih i cijeloga društva. Dakako, stipendiranje, poticanje mladih ljudi  na ovaj način jedna je od naših temeljnih zadaća. Istina, posljednje tri godine, Središnjica nije raspisivala natječaj za stipendije, osim što smo dodjeljivali ponešto prigodno. Bili smo se, naime, posvetili osnivanju sveučilišta i osnovali smo Vrhbosansko sveučilište, ali nas naši partneri u ovome projektu nisu mogli pratiti, i sada smo u traženju novog modusa. Nije išlo lako kako smo očekivali, ali i to je dio naše stvarnosti. No, još nećemo odustati od direktnog uključivanja Napretka u visokoobrazovni proces. Mislimo da je to vrlo važno za budućnost ove zemlje.Kada je riječ o stipendiranju, ove godine smo, nakon, kao što sam kazao, trogodišnje stanke, raspisali natječaj koji je zatvoren 1. prosinca i sada je na povjerenstvu težak zadatak. Na natječaj je, naime, stiglo čak 215 prijava iz cijele Bosne i Hercegovine, što zorno svjedoči koliko su stipendije važne.

U BiH i svijetu djeluju 64 Napretkove podružnice i 3 povjerenstva: u BiH, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Austriji, Njemačkoj, Kanadi i SAD-u. HKD Napredak ukupno  ima više od 20.000 članova. Nekoliko podružnica organizira vrlo zapažene kulturne manifestacije, objavljuje tiskovine… Što, pri koncu 2016.godine, možete reći o rezultatima rada Napretka u zemlji i inozemstvu?
– Rad podružnica je temelj Hrvatskog kulturnog društva Napredak. U protekle četiri godine obnovljene su podružnice u Kotoru, Jablanici, Ilijašu, tešnju, Linzu, a u tijeku je obnova podružnica u Maglaju, Beogradu, Tomislavgradu, Prozoru, Širokom Brijegu, Šibeniku i Gospiću. Naročito smo ponosni na činjenicu da se gotovo sve kulturne i druge manifestacije u nekim gradovima i općinama organiziraju pod Napretkovim krovom. Jasno, obnova podružnica je i dalje naš cilj. Usto, radit ćemo i na vraćanju domova u Bosanskom Brodu, Mostaru, Osijeku i Širokom Brijegu. Pritom, posebice želim naglasiti – i zato apeliram na državne vlasti – nužnost donošenja zakona o restituciji, o čemu se HKD više puta oglašavao.

Napredak provodi i projekte u gospodarstvu. Spomenimo prekograničnu suradnju Green Oasis – Zelena oaza,  koju zajednički provode HKD Napredak i Napretkova zaklada Otvorena kuća u Garevcu,  s partnerom iz Republike Hrvatske. Kakve ste rezultate polučili?
– Kada smo u prosincu 2006., zahvaljujući sredstvima Europske unije (program Cards 2005.) započeli sa socijalnom komponentom projekta Otvorena kuća u prostoru MZ Garevac i napuštenog dućana koji smo pretvorili u školu tkanja, ruševna zgrada bivše osnovne škole “Vladimir Nazor” bila je ogroman izazov. Zaklada Otvorena kuća – Centar za mir i kulturu dijaloga pomalo stvara edukativni i kulturni centar u Bosanskoj Posavini.  Možemo kazati kako je ovaj projekt ispunio naša očekivanja. I u doslovnom smislu daje plodove – tako je ove godine ubrano oko 15 tona jabuka. Treba pohvaliti ideju i upornost voditeljice projekta Slavice Mijić-Lukač te službenika Gorana Štrbca.

Austrijska podružnica organizira svakoga ljeta škole njemačkoga jezika…
– Tako je – osamnaest godina Napretkova Bečka podružnica organizira Ljetnu akademiju njemačkog jezika. Dakle, ovoga ljeta obilježila je punoljetstvo! Ovoga kolovoza pohađalo ju je 26 studenata, ali, po prvi put, i 33 đaka, što će reći da je upriličena i Prva srednjoškolska akademija. Polaznici su ove godine došli iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. i na ovaj način Napredak pokazuje svoju posvećenost mladim ljudima i budućnosti. Za ovo posebna hvala ide predsjedniku prof. Filipu Zloušiću.

Koje rezultate rada još želite istaknuti?
– Zapravo, sve ovo što sam do sada kazao su prevažni rezultati koje je Napredak polučio. Međutim, moram istaknuti kako smo u 2015. organizirali 586 manifestacija. Od obnove 1990. organizirano je 9.333. manifestacije , plus izdane knjige  i listovi. Ovo je veliki rezultat i za jednu veliku zemlju.

Na Glavnoj skupštini Napretka, u rujnu 2016., ponovno ste izabrani za predsjednika Društva, kojemu ste na čelu od obnove rada, 1990. godine. Moto Skupštine bio je “Ostajte ovdje”. Poruka je jasna, no zanima nas Vaše mišljenje o tome kako zadržati ljude, osobito mlade u BiH , zaustaviti trend iseljavanja?
– Svi se moramo više založiti da ova zemlja bude mjesto pristojnog življenja. Mi u Napretku pokazujemo svojim radom da se može, ali treba biti uporan i rezultati će doći. Nažalost, u BiH još nije uređen funkcionalan, pravedan i relativno državni sustav. Kad se uzme u obzir što smo sve preživjeli, dobro smo uopće i normalni. I solidnije se živi, nego što bi se očekivalo sa svime ovim što smo preživjeli. Velik je problem nezaposlenost pogotovo mladih, i tu treba činiti sve da se otvaraju radna mjesta. Trebaju i mladi biti aktivni u tome. Mi smo i  na zadnjoj Skupštini posebno govorili o ostanku mladih. No, valja napomenuti i kako neki ljudi sebi postavljaju previsoke standarde i pate od pretjeranih želja, a to je izvor nezadovoljstva i malodušnosti. Treba, naravno, napredovati, treba nastojati bolje živjeti – ali treba biti umjeren. Ne treba kukati što nismo Švicarska, nego živjeti, raditi i mjeriti stvari u ovoj zemlji. Da nije sve crno kako neki stalno ponavljaju, pokazuju podatci: u BiH je, primjerice, 2014. bilo registrirano više od 940 tisuća automobila. Imamo više od četiri milijuna mobitela, ima više kuća nego domaćinstava itd. Potičem sve medije da uz loše vijesti objave i pozitivne, koliko je otvoreno novih radnih mjesta,  koliko je otvoreno noivh ,dobrih malih firmi, koliko ima uspješnih pojedinaca i kolektiva. U Kreševu, Tešnju, Ljubuškom praktično nema nezaposlenih.

Nedvojbeno je kako Napredak od obnavljanja bilježi impresivne rezultate. Koliko ste zadovoljni financijskom potporom od gradske pa do državne razine?
– Već smo govorili što je sve Napredak uradio od obnove. Nikada nismo tražili privilegije, niti nekakav poseban status. Želimo samo da postoje kriteriji, a to su djela ,  kvaliteta , te brojnost podorganizacija. Također, i to ističemo, ne želimo da se oni koji odlučuju o donacijama i projektima ponašaju kao da je riječ o privatnom, a ne društvenom, novcu. Nažalost, često nije  tako, presudni su neki drugi “kriteriji”, često stranačka podobnost. Ima puno primjera, a evo vam jednog od zadnjih. Kako je praksa u Vijeću ministara BiH, dijeli se po nacionalnom ključu i, od sredstava predviđenih za kulturu, Hrvatima je pripalo 22%,  odnosno oko 750.000 KM.  Od toga je dano za samo pet Napretkovih podružnica po 1.000 KM i Središnjici 1.000. Ukupno 6.000 KM – i sad to usporedite s 586 manifestacija. Treba jasno reći da je to ponižavanje i vrijeđanje svih Napretkovaca i naših simpatizera, pa je Središnjca poslala pismo i odbila uzeti tu  milostinju. . To je još drastičnije kad se zna da su neke beznačajne udruge dobile po 25.000 i po 100.000 KM. Treba dodati da proračun pune svi radnici i da svi imaju pravo na ta sredstva prema spomenutim kriterijima.  Treba reći da su neki dužnosnici korektni u dodjeli sredstava,  koliko znamo –  to je prije svih Županija Središnje Bosne, zatim Sarajevska Županija. Nažalost Federacija je smanjila poziciju nacionalnih kulturnih društava od 800.000 na 180.000 , što je stvarno sramota, jer se nije proračun smanjio nego povećao. Napretkovci uglavnom rade volonterski veliki posao i onda nemaju podršku od onih koji su plaćeni za to i koji raspolažu narodnim novcem.

Kako  općenito gledate na trenutačni položaj  i međusobne odnose Hrvata u Bosni i Hercegovini?
– U posljednje se vrijeme, osobito iz nekih političkih krugova, promiče teza kako su Hrvati opstali samo na teritoriji nekadašnje Herceg-Bosne. Tvrdnja kako su Hrvati opstali samo na teritoriju bivše Herceg-Bosne, naprosto nije točna. Prema popisu, npr. u Tuzlanskoj županiji je ostalo 23.600, u Zeničkoj županiji 22.500, u Sarajevskoj 17.500 Hrvata. Trebala bi hrvatska vlast promijeniti svoj odnos prema Hrvatima izvan HB, jer kako reče jedan visoki dužnosnik, ona i dalje živi. Hrvatska vlast u BiH uglavnom smatra da je njihovo samo on što je u HB, i to se često  prenosi i u Hrvatsku. Mnogi u BiH i u Hrvatskoj smatraju –  ako ima Hrvata, onda ih  ima u Hercegovini, a popis 2013. pokazuje da od 544.000 Hrvata, oko 220.000 živi u Hercegovini, a 320.000 u Bosni. I, pogledajte strašne nepravde – od onih sredstava Vijeća ministara 15% je dano u Bosnu, a 85% u Hercegovinu. Čemu to? Na takav način se još više produbljuje jaz između hercegovačkih i bosanskih Hrvata. Zar to nije nepravda  u nebo vapijuća? Ovaj nejednak i nepravedan odnos hrvatske vlasti u BiH prema Hrvatima izvan HB već je dodijao i kardinalu Puljiću, biskupu Komarici i glavnom tajniku Biskupske konferencije mons.Tomaševiću, pa su to javno prozvali. Više puta se skretala pažnja na to, ali nije bilo koristi. I to bi se moralo promijeniti. S obzirom da sam na čelu Napretka i s obzirom da većina Napretkovaca nema šanse nešto reći javno, smatram svojom obvezom da u ime svih Napretkovaca javno ukažem, kao što sam i prije činio, na ovu ogromnu nepravdu. Mnogi su se suzdržavali, pa i ja ponekad, da javno o ovome puno govorimo, sve kao “zbog mira u kući”. Ovdje ima jedna zamka, jer čim svoje kritiziraš, izgleda kao da podržavaš druge. Cijelo došašće biblijska čitanja govore o nepravdi i pravdi. Nema se pravo šutjeti na nepravdu, iako se nije lako boriti. Mnoge pobune i revolucije su nastale prije svega zbog nepravde. Predlažem da sjednu zajedno najvažniji ljudi i predstavnici političkog, vjerskog, obrazovnog  i kulturnog života svih Hrvata BiH i da porazgovaraju i usuglase se oko temeljnih pitanja za sve Hrvate i za BiH. Na kraju ne treba biti malodušan, cijeli život je borba. Treba se boriti za bolji život, za više pravde, za više radosti u našim životima. Stoga želim katolicima sretne Božićne blagdane a u Novoj godini više radosti i optimizma svim stanovnicima BiH, Hrvatske i čitavog svijeta.

(Izvor: Dnevni list)