TOPLI OBROK KAO NAJNIŽA PENZIJA: Šta je otkrila revizija u Federalnom zavodu PIO?
Najniža neto plaća u Zavodu PIO iznosila je 501 KM, a najviša 4.015 KM, dok je prosječna tako iznosila 1.422 KM
Neprimjerena je visina plaća i naknada, posebno toplog obroka, zaposlenih u Zavodu PIO FBiH u uvjetima njegove narušene finansijske stabilnosti i otežanih uvjeta isplata penzija.
Ukazali su na to federalni revizori u izvještaju o finansijskoj reviziji Zavoda PIO u prošloj godini, koja je okončana sa 35,6 milijuna KM gubitka, pa je akumulirani deficit narastao na 141,5 miliona KM.
Revizori su usporedili da je iznos isplaćen za topli obrok mjesečno za puni fond sati tek neznatno manji od iznosa minimalne penzije od 326 KM.
“Smatramo da bi Federalni zavod, kao javna ustanova koja ima javne ovlasti u rješavanju o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja i čiji se rad finansira iz doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, koji predstavljaju javni novac, trebalo da uredi da plaće i naknade zaposlenih budu u visini plaća i naknada budžetskih korisnika u FBiH.
Istovremeno bi ostvarivanjem ušteda po ovom osnovu dao svoj doprinos na stabilizaciji penzijskog sistema”, stav je Ureda za reviziju institucija u FBiH, pišu Nezavisne novine.
Najniža neto plaća u Zavodu PIO iznosila je 501 KM, a najviša 4.015 KM, dok je prosječna tako iznosila 1.422 KM.
Za topli obrok utrošena su oko 2,3 miliona KM i ova naknada od 2010. godine, kada su poslovali pozitivno, iznosi 14 KM dnevno iako Zavod od 2011. godine bilježi negativno poslovanje. Za regres je isplaćeno 315.600 KM i iznosio je 400 KM po zaposlenom.
Ukupno je za bruto plate i naknade utrošeno oko 25 miliona KM, a u Zavodu je bilo 800 zaposlenih, od čega 40 pripravnika.
Zbog deficita federalni revizori su radu Zavoda PIO za prošlu godinu dali negativno mišljenje, a godinama se upozorava da je problem što preduzeća, posebno državna, ne izmiruju obaveze za doprinose.
I revizori su ponovili da je finansijska stabilnost Zavoda narušena već niz godina i ima tendenciju daljeg narušavanja, a aktivnosti na stabilizaciji su spore. Podsjetili su da su u 2014. godini povećane penzije za pet odsto iako za to nisu bila osigurana sredstva.
“Iskazani deficit u prošloj godini je najvećim dijelom nastao što je obračun i isplata penzija vršena po koeficijentu 1,816, koji nije utvrđen na osnovu raspoloživih sredstava za isplatu penzija, kao i nagli rast broja penzionera”, stoji u izvještaju.
Od doprinosa je u prošloj godini oprihodovano oko 20,1 milion KM manje od plana, a upravo se sredstva za poslovanje Zavoda najvećim dijelom ostvaruju od uplate doprinosa za PIO. Zbog nedostatka novca Zavod PIO je sredstva obezbjeđivao iz uplaćenih sredstava za doprinose narednog mjeseca.
Kada su u pitanju rashodi, za isplatu penzija je utrošeno oko 1,811 milijardi KM, izdaci Stručne službe koje mahom čine plate i naknade bili su oko 31,8 miliona KM, te doprinosi za zdravstveno osiguranje penzionera 21,1 milion KM.
Revizori su ukazali i da je Zavod PIO osam mjeseci prošle godine poslovao bez svog Upravnog odbora, te da Zavod ima niz nekretnina, među njima poslovne objekte vrijedne oko 44 miliona KM.
Zijad Krnjić, direktor Zavoda PIO FBiH, rekao je da će se, kada su u pitanju iznosi primanja zaposlenih, uskladiti sa zahtjevom revizora.
Kazao je da je njihov izvještaj negativan jer Zavod nije smanjio penzije u skladu sa smanjenim prihodima, a penzije nisu mogli smanjivati. Dodao je da je nedostatak novca razlog što penzionere maltretiraju po sedam do deset dana s isplatama penzija.
“Dio subjekata i dalje radi mimo zakona, ne plaća doprinose i gomila obaveze. Potrebno je da se osigura zakonito poslovanje. Onda bi bili u suficitu. Nečija drugo je odgovornost i obaveza da uredi zakonito poslovanje”, istakao je Krnjić, dodavši da je važno da Zavod nije zadužen.