U tri godine iz države pobjeglo oko 90 tisuća građana

Najviše ljudi otišlo iz Sanskog Mosta 7.113 (2.335 obitelji), iz Zvornika šest tisuća (dvije tisuće obitelji), iz Bijeljine 5.874 građana (2.116 obitelji), iz Brčkog 4.223 (1.404 obitelji), iz Doboja 3.156 (900 obitelji), iz Drvara 2.500 (1.000 obitelji)

SARAJEVO – Na temelju istraživanja koje Unija za održivi povratak i integracije u BiH provodi od polovine 2013. godine,  zabilježena su iseljavanja bh. građana, gdje je njih oko 90 tisuća napustilo Bosnu i Hercegovinu do kraja 2016.

Prema njihovim podacima, samo je tijekom protekle godine zemlju napustilo preko 16 tisuća ljudi. I dok naši vlastodršci vode “nezavršene ratove”, brinu jedno i isključivo o vlastitim i “partijskim” interesima, uhljebljenju odanih kadrova u “državne jasle”, država iz dana u dan ostaje bez najboljih liječnika, inženjera, IT stručnjaka, zanatlija… Dok je svima jasno da zemlja iz koje ljudi bukvalno bježe jednostavno ne funkcionira i nešto u njenim temeljima nije u redu, to nije slučaj s onima koji u BiH donose odluke.

Pokretanje kampanje

Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, posebno je podcrtala rizike i posljedice kojima su izloženi građani koji u potrazi za boljim životom ilegalno odlaze iz BiH te najavila pokretanje kampanje usmjerene na sprečavanje tog procesa.

– Planiramo obići 36 općina u BiH te zajedno s predstavnicima lokalne vlasti, nevladinih organizacija i volonterima razgovarati o posljedicama ilegalnog odlaska, evidentirati socijalno ugrožene slučajeve ali i pričati o ulaganjima i strategijama koji se najavljuju kao pomoć ljudima u ekonomskoj održivosti, odnosno zapošljavanju, poručila je Zukić. Upozorila je i na to kako odlaze uglavnom oni ljudi koji su na neki način krčili proces povratka, godinama živjeli u rizičnim područjima a onda se odlučili na odlazak iz BiH. Tako su iz Unije kao primjer naveli Podrinja gdje je, kako je kazano, zabilježena najveća stopa odlaska. Odlaze ljudi koji su imali radna mjesta ali su se ipak odlučili na odlazak, zajedno s ostalim članovima obitelji. Na području općina Čapljina i Stolac ima dosta novosagrađenih naselja koja su prazna jer su ih kompletne obitelji napustile.

– Svojevremeno je na ovom području zabilježeno najviše povrataka, ali i se sada ti ljudi ponovo vraćaju (najviše u skandinavske države, ali i Austriju, Njemačku…). Tamo nekoliko godina čekaju na rješenje papirologije i, nažalost, masovno dobivaju izgon. Poznajem ljude koji su prodavali imovinu da bi otišli u inozemstvo, mešetari su im mnogo obećavali ali na tome se sve završava, kazao je Hasan Grebić, predsjednik Udruženja za održivi povratak iz Podrinja.

Kaže da ipak ima i pozitivnih priča kad su se povratkom u BiH ljudi udružili u zadruge i započeli biznis. Zbog svega toga, jučer je u Sarajevu održana konferencija “Iseljavanje građana iz BiH – posljedica ilegalnih odlazaka”, a cilj je predstaviti realnu sliku odlazaka u inozemstvo.

Gradovi i općine

Uz sve to, oni su predstavili podatke o odlascima zadnje tri godine  po gradovima i općinama, pa je tako najviše ljudi otišlo iz Sanskog Mosta 7.113 (2.335 obitelji), iz Zvornika šest tisuća (dvije tisuće obitelji), iz Bijeljine 5.874 građana (2.116 obitelji), iz Brčkog 4.223 (1.404 obitelji), iz Doboja 3.156 (900 obitelji), iz Drvara 2.500 (1.000 obitelji). Nadalje, iz Livna i Milića otišlo je po 1.500 građana (500 obitelji), iz Cazina 1.692 građanina (562 obitelji), iz Odžaka 2.206 (649 obitelji), iz Tomislavgrada 1.551 (515 obitelji), iz Domaljevac-Šamca tisuću građana (300 obitelji), iz Prijedora 1.226 (361 obitelji). Kada su u pitanju gradovi i općine u Hercegovini navodi se kako je iz Ljubuškog otišlo 300 građana (150 obitelji), iz Čapljine 754 građanina (236 obitelji), iz Gruda 122 građana (38 obitelji).

Ono što treba kazati jeste kako se radi o neslužbenim podacima, odnosno podacima do kojih je uspjela doći ova organizacija, a da je broj onih koji su uistinu napustili zemlju gotovo sigurno značajno veći. To je samo po sebi katastrofalan podatak, ali je još užasnija činjenica kako i oni koji ostaju samo čekaju prvu prigodu kako bi napustili BiH, ponajprije zbog političke situacije, “političkog kapitalizma”, zbog nepotizma i jer je za dobiti posao važnija podobnost, a manje sposobnost, i što su nas naše (kvazi)elite dovele u potpuno “crnilo” i beznađe.

Piše: Dragan Bradvica

Dnevni list